PRIPREMA ZA DOBRU STAROST POČINJE U PEDESETIMA
I samoća ubija, zato čuvajte u svom životu ljude

0

Iako razvijeniji dio svjetske populacije postaje sve stariji, a demografski statističari iz godine u godinu bilježe prevlast smrti nad rođenjem, starost i starenje pravilu se doživljavaju u prvom redu kao potonuće prema ništavilu, a ne kao životno razdoblje koje može biti bogato, ispunjeno, veselo, živahno, okrijepljeno društvenošću… No, znanstvenici su itekako svjesni pokazatelja pa su starost i starenje česta tema istraživanja, a sve kako bi se pomoglo ljudima da promijene svoje stavove prema tom dijelu života, a time i stavove društava u kojima žive. Da starenje tijela i uma nije, odnosno ne mora biti, kraj kvalitetnog života, manje ili više dobro znamo svi.

No, pitanje je koliko zapravo živimo u skladu s tom spoznajom u godinama, recimo ranim pedesetima, kad se još osjećamo dovoljno mladi da mislimo da može sve, ali smo svjesni da smo svakim korakom i danom bliže starosti, slabosti, bolesti… Za dobru starost, naime, važno je početi se pripremati u godinama kad mislimo da je ona ipak još dosta daleko od nas… Kako se pripremiti? Evo nekoliko savjeta.

NE BUDITE SAMI Osamljenost je epidemija današnjice. Štetna je za zdravlje, a kad je povezana sa starošću i starenjem raste vjerojatno od obolijevanja od demencije i depresije. Za nikoga, a za starije ljudi pogotovo, nije dobro da budu društveno izolirani i preplavljeni osjećajem osamljenosti. Zato je neprocjenjivo važno družiti se, čuvati i širiti društvenu mreži kroz razne aktivnosti, hobije, učenje novih vještina i znanja… Osamljeni ljudi često umiru ranije, a znanstvena su istraživanja utvrdila da u njih rastu hormonalne neravnoteže izazvane stresom koje uzrokuju upale i oticanje tkiva povezano s artritisom i dijabetesom. Samoća uzrokuje i pad imuniteta, slabi organizam i pridonosi svekolikom urušavanju. Mislite o tome na vrijeme i potrudite se zadržati ljude u svom životu, jer to je iznimno važno za kvalitetan život u starijim danima…

HRANITE OPTIMIZAM Jer, jedan od preduvjeta dobrog života u starosti jest optimizam, a na njegovo jačanje značajno može utjecati okruženje pozitivnih ljudi. Jer, u starosti život nas iskušava na mnogo načina. Gubimo ljude koje volimo, suočavamo se sa zdravstvenim tegobama… No, ako smognemo snage, pa može se reći i ako naučimo sebe da se i s najtežim izazovima nosimo s optimizmom i zahvalnošću prema što smo imali ono što smo izgubili, bit će lakše. Optimistični ljudi u pravilu su zdraviji, žive dulje, manje obolijevaju od depresije i srčanih udara… I zato, za dobar život u starosti dobro je na vrijeme učiti kako u biti dobro… Družiti se, činiti dobre stvari, pomagati drugima, prihvatili ono što se ne može promijeniti, spavati, odmarati se… sve su to mali, ali veliki koraci koje svakog dana svatko može učiniti za svoju bolju starost.

ČUVAJTE KONDICIJU SVOG UMA Mozak morate hraniti ne samo prikladnim namirnicama koje mu osiguravaju vrijedne nutritijente, nego održavanjem izoštrenosti uma. Nikad nemojte zaboraviti koliko je važno održavati um u kondiciji. Zato učite, upišite neku školicu, radionicu, čitajte, rješavajte križaljke, družite se s ljudima koji vas inspiriraju svojim znanjem, informiranošću, pronicljivošću, posvetite se svom hobiju, pište pjesme, priče, kuharice…

I VITALNOST DOLAZI KROZ ŽELUDAC Niz je savjeta kako zdravo starjeti, među njima je svakako onaj koji se odnosi na prehranu, jer, šale se upućeni, ne dolazi samo ljubav kroz želudac. Kroz želudac dolazi i zdravlje, pa i vitalnost u starosti. Jesti zdravo podrazumijeva, među ostalim, povećati unos cjelovitih, neprerađenih namirnica – žitarica, voća, povrća, orašastih plodova… Ova mala, ali bitna prilagodba jelovnika, koja, tvrde znanstvenici, mijenja dijelove kromosoma povezanih s bolestima koje se pojavljuju s starenjem, postiže da ljudi žive dulje i predstavlja svakodnevni štit od oboljenja srca, raznih vrsta raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti… Preventivu koja pridonosi zdravlju u starijim godinama predstavljaju i vlakna. Žene starije od 50 godina dnevno bi trebale unijeti oko 20 grama vlakana u organizam, a muškarci iste dobit oko 30 grama. Tim korakom utječe se na smanjivanje kolesterola, smanjuje se rizik od bolesti srca, raka debelog crijeva, dijabetes tipa 2… Dovoljno vlakana daju cjelovite žitarice, grahorice, jabuke…

KORISTITE NOGE Važno je, naravno, hodati i to najmanje 30 minuta dnevno. I nije tako nedostižno, zar ne! Ipak se ne radi o satima… I nije nužno hodati tih pola sata dnevno u komadu, računaju se i dvije šetnje po 15 minuta, tri po deset minuta… Kad se tijelo malo oznoji, bilo tijekom bržeg hodanja ili neke druge vrste vježbe, mozak dobiva više kisika i krvi.

Vrijedi imati na umu i da tjelovježba može odgoditi pojavu Alheimerove bolesti i pomoći da se popravi stanje onih koji su već oboljeli. Važno je ne zaboraviti da debljina nije zdrava i kontrolirati svoju težinu, jer ni mladom tijelu nije lako nositi suvišne kilograme, a kamoli onome koje ima šest, sedam, osam i više desetljeća na leđima. O svemu tome počnite voditi računa u pedesetima, jer u sedamdesetima možda više nećete moći…

CIGARETE I ALKOHOL I na koncu, najbolje bi bilo prestati, ali tko ne može odoljeti, pomoći će već i ako smanji pušenje i alkohol. Dugoročno i ako se pretjeruje, to su ubojice koje udaraju na čitavo tijelo.