MOJA MENOPAUZA (2)
Što sadrže hormonalni nadomjesni pripravci

Diana Glavina

Kad su naše majke (bake neću ni spominjati) bile u našim godinama nisu se imale čime boriti s promjenama koje donose klimakterij i menopauza. Koja od nas nije čula priču o valunzima, tim “cunamijevskim” naletima vrućine od kojih žena u sekundi onemoća, a tijelo joj je ulijepljeno od znoja, noću ne može spavati, vječito je umorna i nervozna? Mnoge smo ih i same doživjele. I preživjele. Danas, međutim, medicina nudi razne vrste pomoći, a među najpoznatijima je hormonsko nadomjesno liječenje, odnosno pripravci koji trebaju uspostaviti hormonalnu ravnotežu, ublažiti simptome menopauze, očuvati živčani sustav, kosti, srce… O čemu se, zapravo, radi i što se skriva u tim proizvodima, govori dr. Vesna Stepanić, ginekologinja iz zagrebačkog KB “Merkur”, autorica knjige “Moja menopauza”.

Nagli naleti vrućine, tzv. valunzi, česta su popratna pojava menopauze

Pripravci za hormonsko nadomjesno liječenje mogu sadržavati samo estrogen (ENL – estrogensko nadomjesno liječenje) ili kombinaciju estrogena i gestagena (HNL – kombinirano hormonsko nadomjesno liječenje). Kombinirani hormonalno nadomjesno liječenje može biti sekvencijsko, odnosno cikličko, što znači da se uzimaju preparati uz koje dolazi do mjesečnog krvarenja. Može biti kontinuirano, pa mjesečnog krvarenja nema. Liječnik može propisati i kombinaciju estrogena i intrauterinog sustava s levonorgestrelom i tzv. dugi protokol, što znači da se trajno primjenjuje estrogena uz dodavanje gestagena, a terapija se uzima po 14 dana, svaka dva do tri mjeseca.

pun učinak hormonskog nadomjesnog liječenja, a to je  ublažavanje simptoma, oČUVANJE zdravlja središnjeg živčanog sustava, kostiju, kardiovaskularnog sustava i sprečavanje urogenitalne atrofije, DOBIVA SE ako liječenje započne NA VRIJEME, u perimenopauzi ili ranoj poslijemenopauzi

HNL se može primijeniti sistemski, dakle oralno, transdermalno, u vidu perkutanog gela, odnosno nazalnog spreja te lokalno odnosno vaginalno, kaže dr. Vesna Stepanić o mogućnostima hormonskog nadomjesnog liječenja.

Dr. Vesna Stepanić, ginekologinja iz KB “Merkur”

Dodaje i to da osim estrogena i gestagena, postoji i skupina biljnih i nekih drugih lijekova koji se primjenjuju u liječenju simptoma i posljedica nedostatka estrogena u žena u kojih je klasičan HNL kontraindiciran, odnosno zbog zdravstvenih im razloga nije preporučen. Primjerice, kod dominantnih vazomotornih tegoba tu su biljni pripravci, preparati na bazi izoflavona, tzv. fitoestrogeni i selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Nadalje, za sprečavanje osteoporoze koriste se također fitoestrogeni, ali i selektivni modulator estrogenih receptora, bisfosfonati, teriparidi, tibolon. Za kompletne tegobe menopauze – valovi vrućine, noćno znojenje, palpitacije, zaboravljivost, razdražljivost, poremećaj spavanja, neraspoloženje, povišene masnoće u krvi – također fitoestrogeni.

Za žene koje ne smiju ili ne žele hormonsko nadomjesno liječenje postoje učinkoviti nehormonski, preparati, u kojima su biljni fitoestrogeni koji djeluju gotovo kao ljudski. No, ne treba pretjerivati, upozoravaju liječnici

– Mnoge žene, zbog nekih u narodu uvriježenih shvaćanja o štetnosti hormona, ne žele HNL pripravke, ali imaju vrlo pozitivan stav o nehormonskim preparatima. To su i mnoge farmaceutske kuće prihvatile, pa je na tržištu golem broj nehormonskih preparata za žene u menopauzi. Biljni preparati za žene u menopauzi u slobodnoj su prodaji i mogu se uzeti bez liječničkog recepta. Iako sva njihova svojstva nisu do kraja istražena, zna se kako biljke, tzv. fitoestrogeni, imaju djelovanje gotovo identično prirodnom, ljudskom estrogenu, ali neke od njih ulaze u ozbiljne interreakcije s nekim lijekovima. Također je važno ne pretjerivati s konzumacijom takvih pripravaka, jer neprimjerena količina, odnosno doza djelatne supstancije u preparatu, također može imati negativne posljedice – upozorava dr. Stepanić.

Važno je znati i to da potpuna dobrobit od hormonskog nadomjesnog liječenja u menopauzi kao što su ublažavanje simptoma, održavanje zdravlja središnjeg živčanog sustava, kostiju, kardiovaskularnog sustava i sprečavanje urogenitalne atrofije, može se očekivati tek ako se liječenje pravodobno započne, dakle u perimenopauzi ili ranoj poslijemenopauzi. Kasnim početkom smatra se primjena HNL-a nekoliko godina nakon menopauze. Trajanje liječenja je individualno, a može trajati i dulje od pet godina što se naziva dugotrajnim hormonskim nadomjesnim liječenjem.