PREPORUKA MIRJANE JURIŠIĆ
10 autorica koje morate pročitati ovog proljeća

3
Mirjana Jurišić, novinarka, ljubiteljica kulture u svakom obliku

Proljetna top-lista mojih knjižnih preporuka 100% je rodno dirigirana: biram 10 autorica! A koliko njih, toliko i različitih rukopisa. Tako je i s čitanjem – za svakog ponešto, tj. poneka.

1. SLAVENKA DRAKULIĆ: “Mileva Einstein – teorija tuge” (Fraktura) – biografski utemeljen roman o darovitoj, ali nerealiziranoj znanstvenici koja je svoje potencijale podredila usponu muža do Nobela. Žrtva koja joj je “nakupila tuge za nekoliko života”. 

2. KAREN BLIXEN: “Sjene na travi” (Disput, prev. Đ. Žlebačić-Sorensen) – nastavak “Moje Afrike” donosi suptilne priče o osebujnom kontinentu i njegovim ljudima. Preporuka plus: “Babettina gozba”, genijalna knjižica o pobjedi životnosti nad rigidnošću (uz istoimeni briljantan film!).

3. KSENIJA KUŠEC: “Nije moglo bolje” (Henacom) – uvrnuti prozni reality show o “sklepanoj obitelji” (i posve sličnom hrvatskom društvu), sav ispričan u prezentu, jednostavnim rečenicama sa snagom i tužno-smiješnim efektom groteske i apsurda.

4. MIHAELA GAŠPAR: “O čajnicima i ženama” (Disput) – “roman noir” o disfunkcionalnoj obitelji ispričan mahom iz vizure ženskih likova u neprekidnom, uglavnom uzaludnom nastojanju da dosegnu normalnost. Stilski izbrušena depra s blagom naznakom svjetla u daljini.

5. SLAĐANA BUKOVAC: “Stajska bolest” (Sandorf) – roman guste, moćne teksture bolno zasijeca u patologiju hrvatske suvremenosti (nasilje, korupcija, gaženje ljudskih prava, kriminal…). Životinje se ovdje pokazuju boljima od ljudi.

6. INES PEDROSA: “Bespomoćnost” (Oceanmore, prev. T. Tarbuk) – junakinja i sin, Brazilci/Portugalci, svuda stranci, stižu u Portugal u doba teške recesije… Stil hladne bespomoćnosti ugrijan zrncem toplog humora.

Ako nas prst umočen u more povezuje s cijelim svijetom, čitanje knjiga povezuje nas s poviješću, sadašnjošću i budućnošću čovječanstva (Foto: Unsplash.com)

7. IVA UŠĆUMLIĆ: “Omara” (Durieux) – roman atmosfere, vruć i otežao poput ljetne omare, u osnovi krimić, prekoračuje granice žanra pogađajući neuralgične točke pojedinca i društva, od rata do medijskih manipulacija.

8. RUŽICA AŠČIĆ: “Dobri dani nasilja” (Henacom), groteskne i jezovite priče o zlu kao talogu u dubini (svačije) pod/svijesti.

9. TANJA TOLIĆ: “Zovem se nebo” (Ljevak) – a sad “something completely different”: topla ljudska priča, roman “na nebu i na zemlji”, prozni priručnik za samopomoć u potrazi za ljubavi, oprostom, nadom, izlazom iz “kaveza života”.

10. ALINA BRONSKY: “Najljuća jela tatarske kuhinje” (Ljevak, prev. B. Perić) – urnebesni roman grotesknih obilježja o baki, majci i unuci u raljama tranzicije, ljudske nakaznosti i zloće, na putu između sovjetskih pustopoljina iza Urala i Njemačke.