KAKO S JAVNIM DOBROM
Na čelu Hrvatskih šuma rijetke su i žene i šumarski stručnjaci

Marina Popijač, inženjerka šumarstva i voditeljica investicijskih projekata u tvrtki Pro Silva d.o.o.

Gospodarenje šumama u Hrvatskoj, koje kao prirodno i nacionalno bogatstvo štite hrvatski Ustav i država, nažalost, najčešće se svodi na poslijeizborno ovladavanje poduzećem Hrvatske šume d.o.o., odnosno na političko kadroviranje koje uslijedi nakon svake promjene vlasti.

I to, uvjerili smo se puno puta i u različitim resorima, nije dobar model. Kad je riječ o očuvanju i gospodarskom korištenju šuma, šumarska struka uglavnom ostaje zanemarena, a Hrvatske šume kao tvrtka koja bi morala voditi računa o jednom od najvećih prirodnih resursa koje imamo tretira se tek kao plijen u kojemu politički odabranici mogu dobiti dobru otpremninu. Od svega, očekivano, najveću štetu ima hrvatsko prirodno bogatstvo i golemi gospodarski resurs, a to su šume.

I šume su žrtve političkog kadroviranja koje najčešće sasvim zaobilazi struku (Foto: Unsplash)

No, Hrvatske šume svojom poslovnom politikom trebaju i mogu preuzeti ulogu odgovornog lidera koji će poduprijeti aktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.

TEŠKA PRILAGODBA EUROPSKOJ UNIJI

Kao najveći poslodavac u šumarstvu Hrvatske šume mogu i trebaju stvarati preduvjete razvoja kako bi se u konačnici zadržala naseljenost na područjima gdje su velike površine šuma, odnosno, kako bi se zaustavio trend iseljavanja i potaknula demografska obnova tih područja. Povećanjem konkurentnosti šumarstva, poboljšanjem stanja okoliša i krajolika, te poboljšanjem kvalitete života u ruralnim područjima i podupiranjem diversifikacije ruralnog gospodarstva Hrvatske bi šume mogle ostvariti sve navedene ciljeve.

Kao najveći poslodavac u šumarstvu, Hrvatske šume  bi morale osiguravati razvoj, a time bi se zaustavio trend iseljavanja i potaknula demografska obnova na područjima na kojima su velike šumske površine

Nove okolnosti i promjene koje su se dogodile ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju imale su utjecaj na našu zemlju u cjelini. Stvorile su se nove prilike, ali su se pojavile i nove opasnosti. Veliko poduzeće kao Hrvatske šume vrlo se teško i sporo prilagođava novim uvjetima. S obzirom da nema strategije razvoja tvrtke uočavaju sve mane prekomjerno centraliziranog sustava. Najveći problem Hrvatskih šuma je nerazvijenost korporativnog upravljanja, koja se očituje u niskoj razini odgovornosti na nižim upravljačkim razinama, niskoj razini učešća učinkovitih i okolišno prihvatljivih tehnologija, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, nedovoljnoj informiranosti i educiranosti javnosti o važnosti i koristi održivog gospodarenja šumama i minsko sumnjivim površinama šuma.Ukoliko Hrvatske šume ne pokušaju sanirati i ukloniti svoje slabosti, pojavljivat će se sve više prijetnji šumama i šumarstvu. Pritisci će dolaziti od prostornog planiranja, turizma, zahtjeva koji se tiču zaštite prirode, iz sektora energetika, poljoprivrede, gospodarstva….

HOĆE LI ŽENE DOBITI PRILIKU

Bez strategije upravljanja, ti će pritisci izazvati daljnju fragmentaciju šuma i deforestaciju područja, a to će se, posljedično odraziti na klimatske promjene. Uz to, postoji opasnosti i od smanjivanja novca za sufinanciranje biološke obnove. Povećanje površina šuma pod određenom kategorijom zaštite, negativan stav i percepcija javnosti te gospodarstva o šumarstvu, nedovoljno razvijeni kapaciteti za apsorpciju sredstava iz fondova EU, nezainteresiranost i otpor dijela operativnih struktura i socijalnih partnera za izmjenom postojećeg stanja i kao posljedica svega nedostatak motivacije zaposlenika, negativno će djelovati na tvrtku, njezino poslovanje i status.

 

U Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije ima1265 ovlaštenih inženjerki i inženjera šumarstva, a u prethodnom mandatu niti jedan od članova Uprave Hrvatskih šuma nije bio član te komore! Nije li logično pitanje s kojom svrhom je Komora uopće ustrojena?

Problem upravljanja Hrvatskim šumama vrlo se često svodi na aPsurdno izbjegavanje struke. Za iLustraciju, u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije upisano 1265 ovlaštenih inženjerki i inženjera šumarstva, a u prethodnom mandatu niti jedan od članova Uprave Hrvatskih šuma nije bio član te komore! Nije li logično pitanje s kojom svrhom je Komora ustrojena? Zbog čega se imenovanja na odgovorna mjesta obavljaju po nekom tajanstvenom ključu, a ne sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom je propisano da se na takva mjesta mogu imenovati kandidati i kandidatkinje koje imaju završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju odgovarajući stupanj stručne spreme, od kojih je najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim položajima, te radno iskustvo u organiziranju rada i vođenju poslova? Zbog čega na takvim poslovima rijetko kad bude mjesta za kolegice inženjerke? Hoće li se i njima konačno pružiti prilika da budu ravnopravne s muškarcima i otvoriti mogućnost da vode poslove Hrvatskih šuma urednog i savjesnog gospodarstvenika? Puno je pitanje, ali je odgovora s mjerodavnih adresa, nažalost, vrlo malo…