BUDIMO RAVNOPRAVNI (5)
Vedrana Jelušić Kašić: Društvo mora osigurati infrastrukturu koja će ženama olakšati napredovanje

1
Mladenka Šarić

Našoj kampanji BUDIMO RAVNOPRAVNI, koju Udruga “Žene 50+” provodi pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pridružila se i VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. Ta utjecajna bankarica koristi svaku priliku u kojoj može upozoriti da podzastupljenost žena na odlučujućim pozicijama u biznisu negativno utječe kako na gospodarske rezultate, tako i na uspješnost društva u cjelini. Europska razvojna banka (EBRD) žensko poduzetništvo drži iznimno važnim i zato postoje financijski modeli kojima potiče poslovanje i razvoj tvrtki koje osnivaju i kojima upravljaju žene.

Vrlo iskreno govorite da dok ste bili mlađi niste zapažali neujednačenost u položaju i prisutnosti žena i muškaraca u poslovnim sferama. Žene čine više od 50 posto visokoobrazovanog kadra, pa ipak ih na visokim pozicijama u biznisu ima oko 17 posto. Zbog čega je to tako?

Nakon školovanja većina mladih žena započinje poslovnu karijeru i napreduje do određene razine, a onda svaka od nas mora odlučiti je li spremna preuzeti rizike i veće obaveze, posebno u godinama kad postajemo majke. U tim slučajevima, pozitivnu ulogu može odigrati obitelj, ali i tvrtka u kojoj takva žena radi kroz osiguravanje uvjeta koji će joj olakšati usklađivanje obaveza. Konkretno u mom slučaju, dok su mi djeca bila mala, radila sam jedan dan tjedno od kuće, dok smo brigu o djeci i kućanstvu suprug i ja ravnopravno dijelili.

Kad pogledamo hrvatsku politiku u kojoj je zastupljenost žena također mizerna, pa u Hrvatskom saboru danas imamo samo 19 zastupnica, postavlja se pitanje – što hrvatsko društvo gubi tom neravnomjernošću u mnogim područjima djelovanja?

U Hrvatskoj smo suočeni s podzastupljenošću žena na ključnim pozicijama kako u politici, tako i u gospodarstvu. Samo ono društvo koje uključuje svoje podzastupljene skupine može biti dugoročno održivo i konkurentno. Drugim riječima, društva i kompanije koje imaju uravnoteženo i raznoliko rukovodstvo, što znači i više žena na ključnim pozicijama, pokazali su se prosperitetnijima, efikasnijima i ekonomski su snažniji. U društvu je jako bitno osigurati uvjete za uspjeh i ekonomsku uključenost svim ljudima, dakle i muškarcima i ženama. Danas govorimo o ženama, no situacija bi ubuduće mogla biti i obrnuta. Poruka koja se šalje mladima vrlo je obeshrabrujuća.

dok su mi djeca bila mala, radila sam jedan dan tjedno od kuće, dok smo brigu o djeci i kućanstvu suprug i ja ravnopravno dijelili. Za ženino napredovanje bitna je potpora obitelji, ali i fleksibilnost tvrtke u kojoj radi…

Bi li uvođenje kvota za žene u upravnim i nadzornim tijelima, makar onih kompanija koje su u državnom vlasništvu, bio dobar model da se počne rješavati problem podzastupljenosti žena na ključnim položajima u biznisu?

Kako bi se povećao broj žena na rukovodećim pozicijama potrebno je razvijati cijelu infrastrukturu, a kvote bi trebale biti samo dio te infrastrukture.  Važno je kontinuirano raditi na razvoju i upravljanju talenatima, graditi dobro okruženje i stvarati društvenu infrastrukturu koja ženama olakšava napredovanje. To je, među ostalim, veći broj dječjih vrtića i produljenje njihova radnog vremena, promoviranje roditeljskog dopusta za očeve, mogućnost fleksibilnog radnog vremena, itd. Posebno je važno promovirati pozitivne učinke koje raznoliko vodstvo ima na poslovanje. Žene, ne samo što čine više od 50 posto visokoobrazovanog kadra, već i donose većinu odluka o potrošnji domaćinstva i značajno su zastupljene u mnogim poslovnim sektorima, poput npr. zdravstvenog sektora. Sudjelovanje žena u odborima trgovačkih društava poboljšava korporativno upravljanje jer se time poboljšava kvaliteta odlučivanja kao posljedica šireg raspona vještina, iskustava i perspektiva.

Vedrana Jelušić Kašić progovara o podzastupljenosti žena u biznisu na brojnim konferencijama

Europska unija prvotno je predlagala dobrovoljne mjere koje su trgovačka društva trebala uvesti kako bi se postigla bolja rodna uravnoteženost među neizvršnim direktorima društava uvrštenih na burzi. Uvidjevši da su izostali pomaci, izrađen je nacrt EU Direktive o poboljšanju rodne ravnoteže koja pred države članice postavlja cilj od najmanje 40 posto zastupljenosti svakog spola među neizvršnim članovima tijela uvrštenih društava najkasnije do 2020. godine. Zakonsko reguliranje pokazalo se učinkovitim posebno u zemljama Europske koje su predmetnu Direktivu već implementirale u svoj zakonodavni sustav te propisale vrlo precizne kvote poput Norveške, Francuske, Nizozemske, Njemačke itd. Ovaj pristup poticanja raznolikog vodstva polučio je rezultate i ostvario značajno poboljšanje rodne ravnoteže u nadzornim odborima u 22 od 28 članica. Ukoliko spomenuta Direktiva bude usvojena na Vijeću ministara u EU, postala bi obvezujuća za sve članice, pa tako i za Hrvatsku. Zaziranje od kvota neopravdano je iz niza razloga, primarno i zbog toga jer je dokazana izravna povezanost gospodarskog i financijskog prosperiteta kompanije i rodno uravnoteženih nadzornih odbora. Ni jedna korporacija neće izabrati lošijeg kandidata iz podzastupljene skupine samo da zadovolji “kvotu” jer se radi o suviše važnim funkcijama i odgovornostima. Korporacije će se samo više potruditi razmotriti veći broj kandidata oba spola te raditi na razvoju talenta unutar svoje tvrtke.

U Hrvatskoj je oko 80 posto tvrtki koje su se u posljednjih godinu i pol uključile u program EBRD-a za potporu ženskom poduzetništvu povećalo prihode, 60 posto ih je povećalo broj zaposlenih, a 56 posto i izvoz… Program im nudi niz modela financiranja i poslovno savjetovanje…

Nakon svake promjene vlasti u Hrvatskoj biraju se nove uprave i nadzorni odbori u mnogim državnim kompanijama. Na tim se pozicijama u pravilu izmjenjuju politički izabrani muškarci. Kao odgovor na pitanje gdje su nestale žene zna se čuti da se žene ne žele kandidirati. Što mislite o toj tezi? Je li to baš tako?

Ključno je da se biraju kandidati ili kandidatkinje s pravim iskustvom i energijom kako bi se poslovanje kontinuirano unapređivalo. Žene treba poticati da se prijavljuju na natječaje te pokažu ambiciju za ostvarenjem uspjeha. Poslodavci bi se, s druge strane, trebali obvezati da će razmotriti jednak broj žena i muškaraca za određenu poziciju. Nedavno je pri HUP-u kreirana Baza poslovnih žena koja se temelji na svjetskim i europskim inicijativama kao što su Global Board Ready Women inicijativa i European Network for Women in Leadership koje okupljaju poslovne žene sposobne i kvalificirane u svakom trenutku preuzeti neku od upravljačkih pozicija. Također, s ciljem unapređenja korporativnog upravljanja zajedno s Ministarstvom državne imovine pokrenuli smo projekt  “Poboljšavanje upravljačkog modela, organizacije i procesa planiranja, izvještavanja i nadzora trgovačkih društava u državnom vlasništvu”. Krajem prošle godine organizirane su radionice za članove nadzornih odbora trgovačkih društava. Projekt je financijski poduprla i Služba za potporu strukturnim reformama Europske unije, koja je osnovana kako bi se članicama pomoglo provesti reforme nužne za jačanje gospodarstva, odnosno poticanje održivog razvoja.

Unatoč svemu žene su hrabre, ne boje se ni poduzetništva ni rizika. Danas je među malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 25 posto onih koje su osnovale ili ih vode žene. EBRD sa partnerskim bankama ima programe financijske potpore poduzetnicama i tvrtkama kojima su na čelu žene. Što je cilj takvih aktivnosti?

Mi smo financijska institucija i naša početna točka je ekonomska. Otvaranje i poslovanje novih tvrtki doprinosi rastu BDP-a, većoj zaposlenosti i porastu inovacija što je glavni razlog poticanja poduzetništva među ženama. Mnoge europske zemlje unaprijeđuju svoje institucionalne okvire kako bi potakle poduzetništvo među ženama, a ono je i na razini EU niže među ženama u odnosu na muškarce. Prema istraživanju koje je provedeno u Velikoj Britaniji, žene u svom poslovanju triput više surađuju sa sveučilištima i istraživačkim institutima nego muškarci, te su se u vrijeme gospodarske krize češće odlučivale za otvaranje tvrtki u odnosu na nezaposlene muškarce. Stoga smo kreirali specifičan program za poduzetnice koji kombinira financijske i savjetodavne usluge, s obzirom da većina poduzetnica smatra pristup financiranju jednim od glavnih izazova te vrlo često započinju poslovanje s trećinom manje sredstava nego muškarci. Program za poduzetnice pruža podršku poduzetnicama kroz kreditne linije namijenjene razvoju poslovanja i za unapređivanje vještina. Aktivni smo u 17 zemalja s više od 400 milijuna eura dostupnih kroz razne programe za poduzetnice. U Hrvatskoj je oko 80 posto tvrtki koje su se posljednjih godinu i pol uključile u program povećalo svoje prihode, 60 posto njih i broj zaposlenih, a 56 posto i izvoz – zahvaljujući ne samo financiraju, već i poslovnom savjetovanju koje je većim dijelom pokriveno donatorskim sredstvima iz TaiwanBusiness Technical Cooperation Fund i EBRD-ijevog Special Shareholder Fund.

Što o karakteru žene govori podatak koji se čuo na nedavnoj konferenciji o financiranju žena u poduzetništvu da žene najčešće postaju poduzetnice iz nužnosti te da će od 100 nezaposlenih osoba tvrtku osnovati 15 žena, dok će to isto učiniti tek pet muškaraca?

O hrabrosti žena i snalaženju u teškim životnim situacijama. Za svaku ekonomiju najbitnije da raste broj poduzeća, bez obzira na to tko ga osniva ili vodi. Upravo zbog toga je bitno kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog okruženja i pojednostavljenju poslovanja, kako bi se što više ljudi odlučilo ili barem pokušalo pokrenuti svoje poslovanje. Nacionalni program reformi među 11 reformskih područja potiče i smanjenje administrativnog opterećenja kao i unapređenje strukovnog i dualnog obrazovanja, osnivanje 20-ak centara kompetentnosti u pet područja, poticanje ostanka mladih znanstvenika u Hrvatskoj, nagrađivanje izvrsnosti i poticanje suradnje s gospodarstvom, što će se, ukoliko se uspješno provede, i pozitivno odraziti na poslovno okruženje. Bilo bi korisno kad bi se i u sklopu obaveznih obrazovnih programa uveo predmet poduzetništva kako bi se među mladima razvijalo poduzetničko razmišljanje.

Učimo li mi kao društvo djevojčice, koje će sutra biti djevojke, pa odrasle žene, da mogu sve što žele, da ih u ničemu ne smije ograničavati to što su ženskog spola, da budu hrabre i samopouzdane…?

Svoju kćerku i sina odgajam na način da su uspjeh i samopouzdanje rezultat truda i znanja.

Švedski je veleposlanik u intervjuu za kampanju Budimo ravnopravni rekao da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca u njegovoj zemlji kontinuirani proces koji se, ukratko, svodi na to da ravnopravnost mora biti ugrađena u sve politike, zakone i odluke te da se za sve što je u tom kontekstu potrebno mora osigurati novac… Zbog čega razne vladajuće garniture koje smo imali u Hrvatskoj nisu shvatile da je za razvoj društva važno donositi i implementirati pro-ženske odluke?

U Hrvatskoj određena infrastruktura već postoji. Donesena je Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020., čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja koja ima takvu Strategiju. Članstvo u Europskoj uniji obvezuje nas na primjenu javnih politika EU među kojima su i one kojima se promiče ravnopravnost muškaraca i žena, jednake mogućnosti i nediskriminacija. Također Zakon o ravnopravnosti spolova sadrži odredbe o pozitivnim mjerama za promicanje jednakog sudjelovanja žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe. No, za daljnji uspjeh i bolje rezultate potrebno je raditi na implementaciji i razvijanju poslovnih prilika, posebno za mlade i žene i muškarce kao bi svoje poslovne i životne ciljeve realizirali u Hrvatskoj.

Nedavno ste pokrenuli i inicijativu za uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada. O čemu se radi?

U Hrvatskoj ima više od pola milijuna osoba invaliditetom od kojih je većina radno sposobna, ali im se rijetko pruža prilika da pokažu svoje sposobnosti i vještine. Hrvatska kao zemlja izložena demografskim rizicima treba dati sve od sebe da što bolje realizira radni potencijal kojeg ima u zemlji. Zajedno s HUP-om i Ministarstvom rada organizirali smo konferenciju sredinom travnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ekonomska uključenost osoba s invaliditetom i ostalih manje zastupljenih skupina društva središnja je tema Strategije ekonomske uključenosti koju je Banka usvojila 2017. godine. Banka smatra da je ekonomska uključenost jedna od ključnih odlika održivog tržišnog gospodarstva. Zaposlenici zagrebačkog ureda  EBRD-a u siječnju su pokrenuli inicijativu prikupljanja sredstava za nabavu specijalizirane informatičke i telekomunikacijske opreme namijenjene slijepim i slabovidnim osobama Udruge slijepih Grada Zagreb.  Udruga je u sklopu svog djelovanja osnovala društvenu kompaniju Sfera Visia koja proizvodi i prodaje sapune pod imenom “Sapuni s točkicama”. Također je nedavno, u okviru cjelodnevnog događanja na temu Važnost ekonomske uključivosti osoba s invaliditetom, u sjedištu EBRD-a u Londonu prikazan je hrvatski dokumentarni film “Skrivena strana medalja” redateljice Antonije D. Carnerud o životu i iznimnim sportskim uspjesima paraolimpijca Mihovila Španje. Bilo nam je izuzetno drago što je Mihovil Španja kao gost EBRD-a  sudjelovao na događanju i što je podijelio svoja iskustva i savjete kako unaprijediti okruženje.

U Hrvatskoj ste pokrenuli veliki broj projekata koji imaju pozitivan utjecaj na poslovno okruženje, poput projekta s Ministarstvom državne imovine koji ste spomenuli. Na koji projekt ili inicijativu ste posebno ponosni?

Zajednička inicijativa HUP-a i EBRD-a “Privatni sektor za mlade” posebno me veseli iz dva razloga. Prvo, zbog toga jer smo uspjeli povezati institucije visokog obrazovanja i tvrtke kako bi se mladima tijekom studija omogućilo odrađivanje praksi, odnosno stjecanje praktičnih znanja i vještina koje im povećavaju izglede za zapošljavanje. Za sada se uključilo više od 40 visokoškolskih ustanova te više od 140 tvrtki, a dogovoreno je više od 600 mjesta za praksu. Drugo, veseli me što je ideja za pokretanjem ove inicijative došla upravo od poslovnih žena, članica Baze žena pri HUP-u. Želja mi je da što više žena (i muškaraca) svojim primjerom pokaže da se puno toga može postići ako se potrudimo i zajednički radimo na postizanju određenih ciljeva.