UDRUGA “ŽENE 50+” TRAŽI DA PRAVO NA RAD IMAJU SVI
Ministarstvo obećalo da će dopunama zakona omogućiti rad i prijevremenim umirovljenicima

Snježana Mlinarević

Jedina, ali brojna skupina od gotovo 200.000 ljudi u Hrvatskoj, mogla bi konačno dobiti pravo na rad. Riječ je o prijevremenim umirovljenicima, među kojima je oko 70 posto žena, koji su zahvaljujući postojećem zakonskom rješenju osuđeni na vječni nerad. Odnosno, za razliku od ljudi koji su otišli u redovnu mirovinu i imaju se pravo zaposliti na četiri sata te zarađivati pokraj mirovine, prijevremeni umirovljenici to pravo nemaju. Odnosno mogu se zaposliti, ali se u tom slučaju moraju odreći mirovine.

KAŽNJENI NEKOLIKO PUTA

U hrvatskoj stvarnosti to znači, na primjer, da osoba u prijevremenoj mirovini koja ima, recimo, 58 godina i mirovinu od 1800 kuna (može, naravno, biti riječ o bilo kojem iznosu mirovine) ne smije prihvatiti ponudu za posao do četiri sata na kojemu bi zaradila plaću od, recimo, još 1300 kuna mjesečno. Odnosno, može se zaposliti, ali mora zamrznuti mirovinu i prijeći na plaću, koja je, u našem primjeru još veća crkavica od mirovine, koja je također – crkavica.

Dopis koji je nakon upita Ureda predsjednice RH o problemu prijevremenih umirovljenika dobila naša novinarka

Prijevremene je umirovljenike država kaznila već nekoliko puta, jer je većina ljudi zapravo bila prisiljena otići na taj način s radnog mjesta, pa im je iznos mirovine srezan jer su otišli ranije da bi im konačno zabranila dodatni rad s ugorovom o radu na četiri sata. Prije njih pravo su na rad od četiri sata dobili starosni umirovljenici, a nedavno to pravo uz zadržavanje povlaštene mirovine imaju i hrvatski branitelji. Kad se raspravljalo o pravu branitelja, nitko se nije sjetio prijevremenih umirovljenika i diskriminacije kojoj su izloženi.

Prijevremene je umirovljenike država kaznila VIŠE puta. većina NJIH JE bila prisiljena otići na taj način s radnog mjesta, pOTOM im je iznos mirovine srezan jer su otišli ranije da bi im NA KONCU DRŽAVA zabranila DA SE ZAPOSLE NA TEMELJU ugoVORA o radu na četiri sata…

Nakon što je naš portal otvorio problem i objavio članak o nepravednom, diskriminacijskom zakonu, proslijedili smo ga na nekoliko adresa. Predsjednice RH Kolinda Grabar Kitarovića prva je reagirala i dopisom upitala Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zbog čega je tako. Vrlo brzo dobili smo odgovor od pomoćnice ministra Melite Čičak u kojem najavljuje izmjene zakona i pratećih propisa.

DOPRINOS PREDSJEDNICE

Predsjednica države prva reagirala na naše upozorenje

Iako pomoćnica ministra ne govori o detaljima, jedino logično bilo bi da se dopunama zakonskih propisa izjednače prava svih umirovljenika na dodatni rad. Jer, što god tko rekao, i prijevremene su mirovine proizašle iz rada, a prijevremeni odlazak u mirovinu kod mnogih je ljudi bio iznuđen zbog ekonomske krize, stečajeva i gašenja radnih mjesta. Ti su ljudi prisilni odlazak iz svijeta rada platili drastičnim smanjenjem mirovina, čak do 20 posto, i tu kaznu moraju nositi do smrti, jer i kada navrše 62 ili 65 godina te time steknu taj vrlo važan starosni uvjet za mirovinu on se više – ne računa.

NAKON ŠTO JOJ JE UDRUGA “ŽENE 50+” PREDOČILA PROBLEM PRIJEVREMENIH UMIROVLJENIKA, PREDSJEDNICA GRABAR KITAROVIĆ ZATRAŽILA JE ODGOVOR OD MINISTARSTVA RADA I DOBILA NAJAVU DA ĆE SE IĆI U dopunu ZAKONA

Iako je teško shvatiti zašto je do sada zabranjivan rad “mladim” umirovljenicima”, budući da bi plaćali i dodatne doprinose, bolje je da se propust ispravi ikada nego nikada. U jednoj maloj zemlji koju napuštaju mladi i stari pravo na rad svih kategorija stanovništva koje žele i mogu raditi ne smije se dovoditi u pitanje, a kamoli zabranjivati zakonom.

Vjerujemo da je predsjednica RH u našoj akciji dala značajan doprinos. Da nije bilo njezina dopisa u kojemu je tražila odgovor na pitanje koje smo joj proslijedili, vjerojatno bismo se načekale, ako bismo i uopće dočekale bilo kakav odgovor iz nadležnog ministarstva. Pratit ćemo razvoj događaja u ovoj temi, ali namjeravamo metodom javnog pritiska na inertne državne institucije otvarati i druge osjetljive teme i prokazivati loše zakone koji utječu na živote svih nas. Zakon koji je zabranjivao dodatni rad umirovljenicima, uz obrazloženje “da ionako nisu htjeli više raditi, pa im eto to što su željeli…”, primjer je hrvatske brzine apsurda kojom trebaju proći silne godine, a kriza treba slomiti nacionalnu ekonomiju da bi se netko sjetio, i to pod pritiskom, da imamo sve manje stanovništva i da je od to malo, puno i prepuno onih koji su radno neaktivni.