ZLATNE GODINE NA TRŽIŠTU RADA
Čak 55 posto Islanđana starijih od 65 godina i dalje radi

1
Kruto radno zakonodavstvo u Hrvatskoj tjera

Države OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) mogle bi dugoročno povećati svoj ukupni bruto domaći proizvod za oko dva bilijuna dolara kada bi stopa zaposlenosti radnika starijih od 55 godina u njima bila jednaka onoj u Švedskoj, državi članici EU-a s najvećim uspjehom na tom području, tvrde ekonomisti PwC-a. U Švedskoj, naime, čak 75,5 posto ljudi starih između 55 i 64 godine radi. Ipak, Island je svima koji vode računa o položaju populacije u zlatnoj dobi na tržištu rada teško dostižan uzor. Ondje je čak 84,6 posto ljudi navedene dobi radno aktivno. 

U zemljama s visokim prihodima nije neobično da rade i ljudi stariji od 65 godina, a istraživanja PwC-a ukazuju da se time na ugrožavaju mogućnosti za zapošljavanje mladih

U Finskoj radi 61,1 posto ljudi između 55 i 64 godine, u Njemačkoj 68,6 posto, u Australiji 62,5 posto, u Kanadi 61,6 posto, u Novom Zelandu čak 76,1 posto te u Norveškoj njih 72,6 posto. Među zemljama u kojima je zamjetan angažman radne snage starije od 65 godina prednjači također Island s 54,4 posto ljudi te dobi koji su i dalje radno aktivni. Slijede Japan s 41,5 posto, Novi Zeland s 40,6 posto, Sjedinjene američke države s 30,8 posto, Norveška s 28,9 posto, Australija s 25,1 posto, Kanada s 24,6 posto…

POZITIVAN UTJECAJ NA BDP

PwC-ov indeks zlatne dobi ponderirani je prosjek nekoliko pokazatelja, uključujući zaposlenost, zaradu i osposobljavanje, koji pokazuju utjecaj radnika starijih od 55 godina na tržište rada u 34 države OECD-a. Potencijalno dugoročno povećanje BDP-a znatno se razlikuje među državama te se javlja u rasponu od oko jedan posto u Koreji i dva posto u Japanu do otprilike 16 posto u Grčkoj. Druge države koje se nalaze na nižim mjestima u indeksu također bi mogle ostvariti velike prihode, primjerice Belgija (13 posto) i Slovenija (12 posto). SAD bi, s obzirom na veličinu, mogao imati najveći potencijalni apsolutni prihod od otprilike 0,5 bilijuna dolara (otprilike tri posto BDP-a).

Dobra je vijest da se živi dulje, ali brzo starenje stanovništva stvara velik financijski pritisak na zdravstvene i mirovinske sustave. Kako bi nadoknadili veće troškove, trebalo bi starije radnike poticati i omogućiti im da ostanu duže radno aktivni, preporučuju EKONOMISTI

John Hawksworth, glavni ekonomist PwC-a i suautor izvješća, procjenjuje da će se između 2015. i 2030. godine u državama OECD-a s visokim prihodima povećati broj osoba od 55 godina i starijih za gotovo 50 posto te dosegnuti otprilike 538 milijuna ljudi. Dobra je vijest da živimo dulje, ali brzo starenje stanovništva stavlja veliki financijski pritisak na zdravstvene i mirovinske sustave.

Fleksibilna radna politika u razvijenim zemljama potiče žene da dulje ostanu radno aktivne

“Kako bi nadoknadili veće troškove, smatramo da bi se starije radnike trebalo poticati i omogućiti im da ostanu duže radno aktivni. To bi povećalo BDP, potrošačku moć i porezne prihode”, smatra Hawksworth.

NORDIJSKE DRŽAVE PREDNJAČE

Nordijske države opet su odlično rangirane u indeksu, pri čemu je Island zauzeo prvo, Švedska četvrto, a Norveška šesto mjesto. Danska (13.) i Finska (14.) nisu toliko uspješne u odnosu na usporedive države, no i dalje se nalaze u gornjoj polovici uspješnih država OECD-ove ljestvice.

Životno iskustvo starijih radnika i vještine koje su stekli tijekom svoje karijere čine ih osobito vrijednima u modernoj radnoj snazi

Izrael se popeo za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu te zauzima treće mjesto, Koreja i Japan popeli su se za dva mjesta te se redom nalaze na sedmom i osmom mjestu, Australija je skočila četiri mjesta na 12. mjesto, a Njemačka dva mjesta na 15. mjesto.

PwC-ovo izvješće dijelom se usredotočuje na trendove u Ujedinjenom Kraljevstvu, od kojeg ostale države mogu ponešto naučiti. Iako je u Ujedinjenom Kraljevstvu s vremenom postignut napredak u stopi zaposlenosti starijih ljudi, potrebno je učiniti još mnogo toga, uz potencijalno povećanje BDP Ujedinjenog Kraljevstva za 80 milijardi funti ako uspije izjednačiti rezultat Švedske.

Za vlade država OECD-a, prioriteti su :
• reforme mirovinskih sustava i stvaranje drugih financijskih poticaja koji bi potaknuli radnike na kasniji odlazak u mirovinu
• osposobljavanje/prekvalifikacija starijih radnika, osobito kao odgovor na tehnološke promjene kao što je povećana automatizacija i
• uvođenje mjera za suzbijanje diskriminacije starijih radnika u svim aspektima zapošljavanja.

Indeks zastupljenosti generacije zlatne dobi na tržištu rada (Izvor: PwC)

Carol Stubbings, PwC-ova globalna voditeljica usluga za ljude i organizacije, smatra da se poslodavcima mogu isplatiti mogućnosti fleksibilne politike rada i djelomičnog umirovljenja, baš kao i redizajniranje radnog okruženja kako bi se zadovoljile potrebe starijih radnika. Fleksibilna radna politika može potaknuti žene da dulje ostanu u radnom odnosu te će time pravilna politika povećati stopu zaposlenosti osoba starijih od 55 godina i može pomoći u smanjenju rodnog jaza u plaćama koji se sa starošću povećava.

Životno iskustvo starijih radnika i vještine koje su stekli tijekom svoje karijere čine ih osobito vrijednima u modernoj radnoj snazi. Kako bi se to postiglo, vodeći poslodavci moraju ponuditi starijim radnicima prilike za razvoj, uključujući i obrnute programe mentorstva za svladavanje digitalnih vještina te vježbeničke programe”, kaže Stubbings.

No, što je s potencijalnim utjecajem na zapošljavanje mladih radnika i žena? John Hawksworth zaključuje da pozitivna povezanost među rezultatima država u indeksima mladih radnika i „zlatnog doba“ ukazuje na to da zapošljavanje starijih radnika ne isključuje mlađe radnike. Naše istraživanje ukazuje i na činjenicu da fleksibilna radna politika koju nude države s najboljim rezultatima u indeksu zlatnog doba također potiče žene da duže ostanu u radnom odnosu“, kaže.

Istraživanje PwC-a možete pronaći OVDJE