Mladenka Šarić

Moždani je udar jedna od pošasti današnjeg doba i drugi je po redu uzrok smrtnosti u svijetu. Kosi i mlade i stare, a podaci govore da ga svakih pola doživi jedna osoba u Hrvatskoj. Iako su ljudi često skloni uzroke zdravstvenih tegoba tražiti u svom načinu života, što je, naravno, ispravno, kad je riječ po moždanom udaru postoje i zdravstveni  čimbenici koji jako povećavaju rizik, a na koje se može utjecati liječenjem. Postoje, naime, bolesti koje su prepoznate kao rizici za moždani udar, što znači da njihovo liječenje značajno smanjuje rizike. O tome je, među ostalim, u emisiji One nastupaju govorila neurologinja, prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, pročelnica Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb. Evo o čemu je, među ostalim, govorila.

Prof. Zdravka Poljaković: Moždani udar povezan je s nekim bolestima, poput dijabetesa, visokog tlaka, srčanih bolesti…

“Točno je da jako puno ovisi o nama, i to ne samo o našem stilu života, nego o našem unutarnjem stavu o životu. No, kad je riječ o medicinskom aspektu, statistički je dokazano da postoje brojni čimbenici koji povećavaju rizik od moždanog udara. Recimo, povišeni krvni tlak u kombinaciji s dijabetesom povećava rizik od moždanog udara za 10 do 12 puta. Smanjenje krvnog tlaka, pak, za samo pet milimetara žive, recimo sa 140 na 135, smanjuje rizik od moždanog udara za tri do četiri puta. Neke srčane bolesti, primjerice, fibrilacija atrija povećavaju rizik od moždanog udara za čak 400 puta. Ima, dakle, čimbenika koji se mogu uspješno liječiti i time se rizik od moždanog udara značajno smanjuje”, istaknula je prof. Poljaković.

No, velik je problem u ljudima koji zanemaruju znakove koje im šalje organizam, ne odlaze na vrijeme liječniku jer sami sebi objasne da im nije ništa ozbiljno.

tlak 140/90 je tlak koji treba liječiti. No, mnogi će ljudi reći da im je to dobar tlak i da se s njime dobro osjećaju, kaže prof. poljaković. Ljudi reagiraju na ono što ih boli, a ostalo su skloni zanemariti. Time raste rizik od moždanog udara…

“Ljudi jako dobro reagiraju na ono što ih boli. Tad će svatko otići k liječniku da utvrdi što mu je i pomogne odgovarajućim lijekom. Krvni tlak, primjerice, u principu ne boli i jako puno ljudi uopće ne zna da ga ima. Ignoriraju povremene glavobolje ili to što se loše osjećaju. Jednostavno to ne povezuju s povišenim krvnim tlakom, koji je ozbiljna bolest. Zbog toga visoki krvni tlak dugo ostaje neprimijećen, a stvari se mijenjaju tek kad se pojave ekstremne vrijednosti. Ljudi su skloni zanemarivanju i zato imamo još puno posla na educiranju javnosti”, kaže prof. Poljaković.

Za ilustraciju, tlak 140/90 je tlak koji treba liječiti. No, mnogi će ljudi reći da im je to dobar tlak i da se s njime dobro osjećaju, ne osjećaju nikakve. To je, upozorava prof. Poljaković, iluzija. Previše je ljudi koji nisu svjesni svega na što mogu utjecati i što se može uspješno držati pod kontrolom kako ne bi došlo do moždanog udara, zaključila je.

Više od moždanom udaru možete doznati u emisiji One nastupaju.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here