Mladenka Šarić

Dario Hrebak, potpredsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara, vrlo brzo nakon dolaska na dužnost gradonačelnika demonstrirao je da politika može biti efikasna, da se odluke mogu donositi brzo i da je svaki dan previše vrijedan da bi smio biti izgubljen na jalova kalkuliranja. Spremno se uključio u našu kampanju BUDIMO RAVNOPRAVNI, koju Udruga “Žene 50+” provodi pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, s ciljem da pridonesemo senzibiliziranju društva za postojanje neravnopravnosti žena i muškaraca kad je riječ o prilikama i društvenom tretmanu. Dario Hrebak kaže da različite zapreke i  gledanje poprijeko važni razlozi zbog kojih žene u startu odustaju od kandidatura za poslove na kojima se odlučuje. Mnogima se nije lako stalno boriti, tražiti svoja prava i dokazivati, kaže, ističući da je zbog toga iznimno važno raditi na promjeni društvene svijesti.

Ravnopravnost spolova je vrijednost za koju se liberali snažno zauzimaju. Jesmo li kao društvo svjesni neravnoteže na tom području?

Ravnopravnost spolova je problematika prisutna u cijelome svijetu, negdje je bolje, negdje lošije. Smatram da su se stvari unazad desetak godina pomaknule na bolje, no, još uvijek postoji niz problema. Hrvatsko društvo nije još u potpunosti senzibilizirano za tu temu i zato je potrebna stalna edukacija. Ono što možemo učiniti jest davati primjer svojim postupcima i polako utjecati na to da se mijenja svijest građana.

Kao gradonačelnik Bjelovara već ste pokazali da se mogu pomicati uvriježene granice obnašanja dužnosti i da se stvari mogu rješavati brže nego što je u Hrvatskoj običaj. Imate li politike koje bi ženama omogućile lakše napredovanje? Gradovi, na primjer, puno mogu učiniti u izgradnji društvene infrastrukture bez koje je ženama teško ostvarivati svoje profesionalne ciljeve…

Dajemo potporu ženama gdje god je to moguće. Želimo iskoristiti svaku priliku koja nam se pruži, svaku kunu iz europskih i nacionalnih fondova koja je ciljana da bi pomogla našem gradu, i društvu općenito, pa tako i ženama. Bjelovar je, inače, postao iznimno uspješan u privlačenju novca iz EU fondova, a tim koji to tako uspješno radi čine samo – žene. Uglavnom, kao dobar primjer projekta namijenjenog ženama ističem projekt Zaželi -program zapošljavanja žena, na koji smo aplicirali sa svojim bjelovarskim projektom Kotač promjene, s kojim smo dobili 10 milijuna kuna bespovratnog novca kojim smo zaposlili upravo žene. Riječ je o 77 žena koje su bile dugotrajno nezaposlene, i koje su sad dobile posao na dvije godine. Program ide u cijeloj Hrvatskoj i smatram da je hvalevrijedan, jer je omogućeno ženama da se pojave na tržištu rada, zarade, osjećaju se vrijedno i potrebno, a imaju i mogućnost educiranja kako bi nakon dvije godine imale dodatnu kvalifikaciju za novi posao. Početkom godine, također, usvojili smo Tax free model, jer nam je bitno osnažiti poduzetništvo, a samim time bismo voljeli i da se što više žena uključi u tu priču. Dali smo potporu Virtualnom ženskom poduzetničkom centru koji je proveo edukacije za žene koje su već u poduzetništvu ili se tek planiraju uključiti u poduzetništvo. Takve su edukacije jako potrebne jer se mnoge žene možda ne usuđuju upustiti same u poduzetničku avanturu, a na ovaj način dobivaju potporu, informacije, savjete, upoznaju se međusobno… Ženama bez poduzetničkog iskustva nije se lako nositi samima nositi sa zaprekama koje im se pojavljuju u startu, a i činjenica da u poduzetničkom svijetu još ima više muškaraca možda ih na prvu loptu obeshrabruje. Stoga je nužno poticati, ohrabrivati, organizirati različita predavanja, davati potpore i, naravno, ustrajati u svemu tome, jer to je jedini put. Najlakše bi bilo odmah odustati uz alibi da nema rezultata preko noći, no problem neuravnoteženog položaja žena u društvu nije ni nastao preko noći.

trenutačno je najveći problem žena u Hrvatskoj to što često za isti posao nisu jednako plaćene kao muškarci..

U Hrvatskom je saboru 19 zastupnica, na ključnim pozicijama u kompanijama je samo 17 posto žena, u HAZU je svega 13 akademkinja, imamo samo dvije rektorice hrvatskih sveučilišta, ravnatelji škola, bolnica, dekani… u velikoj su većini muškarci… Koliko neuravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja ključnih odluka u gospodarstvu, politici, znanosti… djeluje loše na ukupni razvoj Hrvatske?

Zasigurno je to priča koju treba mijenjati. Ali, moramo biti svjesni da se pitanje neravnopravnosti ne može promijeniti preko noći. Za razvoj naše zemlje nije dobra neuravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na važnim pozicijama. Ukupan društveni potencijal ne može se aktivirati ako nismo svi uključeni i ako je bilo tko zapostavljen.

Zemlje poput Finske, Kanade, Švedske…, koje mogu biti uzor mnogima kad je riječ o ravnopravnosti spolova, zauzele su stav da društvo ne može biti napredno, uspješno niti gospodarski razvijeno ako polovica stanovništva (i više) nema jednake šanse kao druga polovica. Što Hrvatska treba napraviti da postane društvo jednakih šansi za muškarce i za žene?

Riječ je o zemljama s visokim standardom. Vjerujem da su i kod nas došla bolja vremena, izašli smo iz krize, polako se oporavljamo pa će s vremenom i naše društvo imati, kako kažete, jednake šanse. Ono što je trenutačno najveći problem žena u Hrvatskoj je što često za isti posao nisu jednako plaćene kao muškarci, gleda ih se kroz povećalo na radnome mjestu, posebice, ako imaju djecu ili ih planiraju imati. Nije svuda tako, no, nažalost, takvih primjera ima. Tek kad to riješimo, kad prestanemo kao zajednica imati dvostruke kriterije i počnemo cijeniti čovjeka, bit ćemo društvo jednakih šansi.

Muškarci znaju reći da su ženama širom otvorena vrata, ali se one ne žele kandidirati. Imate li osjećaj kao političar da se žene teže angažiraju i ako imate, što mislite koji su razlozi?

Da, sigurno je tako. Upravo razlozi koje sam već naveo, odnosno različite zapreke i poprijeko gledanje, glavni su razlozi da žene odustaju u startu. Mnogima se nije lako stalno boriti, tražiti svoja prava i dokazivati. Linija manjeg otpora zato u većini slučajeva pobjeđuje. Nažalost.

GRAD Bjelovar je, inače, postao iznimno uspješan u privlačenju novca iz EU fondova, a tim koji to tako uspješno radi čine samo – žene…

Kvotama u politici pokušalo se popraviti zastupljenost žena, no zasad bez uspjeha. Zbog čega je tako teško stranačkim vodstvima shvatiti da politika nije „muški“ klub?

U hrvatskoj politici ima jakih i snažnih žena. Uostalom, jedna nam je i na čelu države, što je dokaz da žene mogu parirati muškarcima na političkom tlu. No, stalno se vraćamo na isto – još uvijek će većina, kada ih pitate kako definiraju političara prvo reći da je to muškarac. Vučemo repove iz prošlosti kad su žene doista bile stavljene u drugi plan. Iako puno o tome govorimo i iako se puno toga promijenilo, i dalje podsvjesno u ljudskim glavama većina takvih poslova percipira se kao “muška”. Tek nekolicina žena koje doista imaju hrabrosti i volju da to promijene i dokažu se, istupa na političku scenu. I dalje mislim da je primarno raditi na mijenjanju svijesti.

U politici ima jakih žena dokaz je i predsjednica države

Bi li uvođenje kvota za žene u upravnim i nadzornim tijelima, makar onih kompanija koje su u državnom vlasništvu, bio dobar model da se počne rješavati problem podzastupljenosti žena u biznisu?

Vjerojatno bi bilo pomaka, pogotovo ako bi se poslovi jednako platili i muškarcima i ženama. Bio bi to i dobar primjer drugima, ali bez promjene svijesti nećemo daleko dogurati.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here