Mladenka Šarić

Kampanja BUDIMO RAVNOPRAVNI, koju Udruga “Žene 50+” provodi pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ide dalje. GORDANA DERANJA, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, jedna je od rijetkih visokopozicioniranih žena u poslovnom svijetu. Iz svoga iskustva, kao i iz iskustva brojnih drugih žena koje opstaju i bore se u pretežito muškom okruženju, naša sugovornica ukazuje na slabosti društva koje ne prepoznaje da je za napredovanje žene u karijeri te za stvarnu ravnopravnost s muškarcima potrebna razvijena i snažna infrastruktura koja će logistički podržati njezinu ambiciju i koja će ženi omogućiti da izbjegne onaj čest i prema ženi iznimno nepošten izbor čemu u određenim godinama dati prednost – obitelji ili poslu… U društvima koja su senzibilizirana za problem ujednačavanja prilika za žene i muškarce takva infrastruktura postoji, dostupna je svuda i žene ne moraju birati, već mogu istodobno imati obitelj i razvijati karijeru… Predsjednica HUP-a uz to govori i o inicijativi Klub30%,uvođenju tzv. ženskih kvota u poslovni svijet, HUP-ovoj Bazi poslovnih žena…

Koliko neuravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja ključnih odluka, kako u gospodarstvu, tako i u politici, djeluje loše na ukupni razvoj Hrvatske?

U Europskoj uniji su u prosjeku plaće žena 16 posto manje od muškaraca na istoj poziciji, a mirovine su čak 24 posto manje. U Hrvatskoj je ta razlika izraženija te je još uvijek premalo žena među vlasnicima tvrtki, u nadzornim odborima, ali premalo je žena i na istaknutim pozicijama na rukovodećim pozicijama u tijelima vlasti. Čitav je niz stručnih i znanstvenih studija koje su utvrdile da veća zastupljenost žena u vodstvu donosi brojne koristi tvrtkama i da su one koje imaju ravnomjerniji odnos muškaraca i žena na odgovornim pozicijama tržišno uspješnije. Veći angažman žena na liderskim pozicijama može donijeti nepobitnu korist i pojedinim organizacijama, ali i zemlji u cjelini.

Zemlje poput Finske, Kanade, Švedske…, koje mogu biti uzor mnogima kad je riječ o ravnopravnosti spolova, zauzele su stav da društvo ne može biti napredno, uspješno niti gospodarski razvijeno ako polovica stanovništva (i više) nema jednake šanse kao druga polovica. Što Hrvatska treba napraviti da postane društvo jednakih šansi za muškarce i za žene?

Danas je ženama nominalno dostupno sve što i muškarcima. Vlada RH donijela je Strategiju razvoja ženskog poduzetništva do 2020 godine., što je za svaku pohvalu jer smo jedna od rijetkih država koje uopće imaju takav dokument. U Hrvatskoj žene su formalno potpuno ravnopravne s muškarcima, no u stvarnosti i naše je društvo još puno predrasuda i u njemu su još uvijek itekako vidljive podjele na muška i ženska područja i razine. Položaj žena po pitanju ravnopravnosti s muškarcima danas je puno bolji nego što je to bio dugo kroz povijest, ali je do pune ravnopravnosti još dug put pred nama i taj posao ni izbliza nije gotov. Da bi se situacija promijenila i da bi se pozitivne promjene ubrzale potreban je udruženi napor samih žena, ali i naših muških kolega i partnera, kao što je potrebno zajedničko djelovanje Vlade i drugih državnih institucija, te suradnja s civilnim i poslovnim sektorom. Mislim da kod svih postoji želja da udruženim snagama u interesu cijelog našeg društva na tome aktivno radimo.

Zastupljenost žena na visokim pozicijama u biznisu oslikava i ovaj prizor – G. Deranja je često jedina žena u prvome redu

HUP i Veleposlanstvo Kanade pokrenuli su inicijativu „Klub 30%“ kako bi se barem do tog postotka povećao broj žena na visokim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu. Kakvi su trenutačni pokazatelji u Hrvatskoj kad je riječ o ženama u biznisu?

HUP nakon Baze žena, kojom pokazujemo da u Hrvatskoj itekako imamo žena koje su kvalificirane preuzeti najodgovornije pozicije u tvrtkama, ide korak dalje u davanju konkretnog doprinosa ubrzanju pozitivnih promjena. Kako bi ih i na samom čelu, ali i na drugim mjestima u upravama kompanija bilo što više zajedno s kanadskim veleposlanstvom pokrećemo inicijativu za osnivanje Kluba 30%. Time želimo potaknuti tvrtke da na dobrovoljnoj osnovi aktivno rade na tome da povećaju zastupljenosti žena u upravama na 30 posto. Prema Indeksu ravnopravnosti spolova za zemlje članice EU, koji je radio Europski institut za ravnopravnost spolova, a prema podacima za 2015. godinu, Hrvatska je bila pozicionirana na 24. mjestu. Dakle, u donjoj polovici, bliže dnu. To potvrđuje i posljednji objavljeni CROBEX Indeks žena prema kojem je u upravama vodećih hrvatskih tvrtki sa Zagrebačke burze 2017. godine bilo svega 17,3 posto žena. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je taj indeks lani pao za tri postotna poena, a to je ujedno i prostor za promjene u kojem svi trebamo djelovati kako bi doprinijeli punoj ravnopravnosti položaja žena. Naravno, podrška inicijativama treba doći i s drugih strana, ne samo od poslodavaca. Čitavo društvo mora ženama konkretno pomoći da se, ako to žele, realiziraju i na poslovnome planu.

Mogu li ovakve inicijative pokrenuti stvari na bolje, odnosno mogu li djelovati stimulativno na politiku koja u konačnici donosi pravila i piše zakone?

Uvjerena sam da ovakva inicijativa može donijeti ubrzanje pozitivnih pomaka na korist i pojedinih tvrtki i našeg gospodarstva u cjelini. Mi smo poslodavci svjesni naše odgovornosti i zato smo u Hrvatskoj pokrenuli ovu važnu inicijativu. Kao i Bazu žena, odnosno pregled svih menadžerica koje u svakom trenutku mogu preuzeti upravljačku funkciju u tvrtkama. U svim našim aktivnostima zalažemo se za ubrzanje tempa kojim se poboljšava položaj žena i one dobivaju priliku preuzeti i vodeće pozicije kako u biznisu, tako i u politici, znanosti, kulturi, dakle u svim sferama društva. HUP često upozorava da Hrvatska mora raditi na tome da popravi svoju poziciju na listama koje uspoređuje ekonomsku snagu članica Europske unije i drugih zemalja svijeta, a na kojima ne stojimo najbolje.

Kako bi žena bilo što više na vodećim pozicijama u kompanijama HUP je s kanadskim veleposlanstvom inicirao osnivanje Kluba 30%. Time želimo potaknuti tvrtke da dobrovoljno povećaju zastupljenost žena u upravama na 30 posto

Želeći pridonijeti većem uključivanju žena na vodeće pozicije, HUP je čak pokrenuo Bazu poslovnih žena kako bi pokazao da postoji značajan kadrovski potencijal iznimne kvalitete. Što očekujete od tog projekta? Koliko je u Bazi žena?

Svrha pokretanja Baze poslovnih žena je poticanje tvrtki na zapošljavanje većeg broja žena na upravljačkim pozicijama jer su one na njima još uvijek bitno manje zastupljene u odnosu na muškarce. Imamo dovoljno obrazovanih, kvalificiranih i sposobnih žena koje mogu biti izvršne direktorice, članice ili predsjednice uprava tvrtki, i dalje puno češće na takvim pozicijama nalazimo muškarce. Trenutno je u Bazi prijavljeno oko 80 žena, a upravo je u tijeku završetak 3. kruga odabira novih članica Baze.

Koliko je za napredovanje žena u društvu poput našega, u kojemu su rodne uloge podijeljene tako da se skrb za obitelj, kuću, stare roditelje… prebacuje na ženu, nužna razvijena društvena infrastruktura?

Izrazito puno žena, prema nekim pokazateljima čak 46 posto, kaže da ne može napredovati u karijeri zbog obiteljskih obveza. Činjenica jest da u Hrvatskoj ne postoji dovoljno kvalitetna i razgranata podrška sustava koja bi poslovnim ženama omogućila da usklade poslovne i obiteljske obaveze. Umjesto dovoljnog broja vrtića, koji ujedno imaju i fleksibilnije radno vrijeme te uhodan i provjeren sustav dadilja, kompletna logistika i organizacija obveza oko djece padaju na ženina pleća i njeno umijeće organizacije, multitaskinga te kombiniranja baka servisima i drugih članova šire obitelji što nije model na koji se jedna poslovna žena može osloniti prilikom rješavanja poslovnih obaveza. Nerijetko su i poslovna putovanja velik izazov za žene s malom djecom. Uloga žena u poslovnom svijetu teško će se promijeniti sve dok društva u cjelini brigu o obitelji budu gledala kao primarno žensku odgovornost – tek kada to postane u jednakoj mjeri obveza oba roditelja i kada žene budu imale adekvatnu društvenu podršku i konkretnu pomoć i u skrbi za djecu ili starije članove obitelji, žene će moći i po pitanju svojih profesionalnih karijera biti ravnopravnije muškarcima.

Kvote bi povećale zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama, no stvar je u tome da žene ne žele napredovati temeljem spola već vlastitih profesionalnih kvaliteta, stručnosti i sposobnosti…

Bi li uvođenje kvota barem za kompanije u državnom vlasništvu, u kojima se upravljačke strukture mijenjaju nakon svake promjene na izborima, bio pogodan model za smanjivanje podzastupljenosti žena?

Kvote bi trebale osigurati veću zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama, no stvar je u tome da žene ne žele napredovati temeljem spola već vlastitih profesionalnih kvaliteta, stručnosti i sposobnosti. Jednaki kriteriji trebali bi vrijediti za tvrtke u državnom i privatnom vlasništvu. Ali, zapošljavanje u državnim tvrtkama podložno je odlukama vezanim uz ishode izbora te je drugo pitanje koji su razlozi da se veći broj žena u Hrvatskoj ne želi politički angažirati.

Muškarci znaju reći da su ženama i u biznisu i u politici vrata širom otvorena, ali se one ne žele angažirati. Ista teza da se ne žele kandidirati nudi se i kao odgovor zašto ih nema na čelnim pozicijama kompanija u državnom vlasništvu. Je li to stvarno tako?

Kao što sam spomenula, ne bih miješala zapošljavanje po političkim kržaljkama sa zapošljavanjem u biznisu jer se radi o različitim kriterijima za apliciranje na određenu funkciju. Odgovor na pitanje zašto nema više žena u politici je ujedno i odgovor na pitanje zašto nema više žena na upravljačkim pozicijama u državnim tvrtkama. Sigurno se puno može učiniti osvješćivanjem javnosti i edukacijama te zajedničkim inicijativama poslovnog, vladinog i civilnog sektora.

Uloga žena u poslovnom svijetu teško će se promijeniti sve dok društva u cjelini brigu o obitelji budu gledala kao primarno žensku odgovornost…

U Hrvatskoj se, nažalost, i kroz obrazovni sustav nastavljaju prenositi diskriminirajući obrasci koji se odnose na žene. Kako to prevladati ako u političkim strukturama, a imali smo različite vlade, nema sluha za takve stvari?

Ravnopravnost spolova je moguće postići samo uz široku društvenu suglasnost i podršku ženama, ne samo na radnom mjestu, već i u svim drugim segmentima života, posebice kad je riječ o brizi za djecu i obitelj. No, hrvatske poduzetnice pokazuju da se lavovski i uspješno bore u tom području i HUP im daje maksimalnu podršku u vidu borbe za bolje uvjete u poduzetništvu za oba spola. HUP se bori se za pozitivniju percepciju poduzetništva te za stvaranje boljih uvjeta za poslovanje u Hrvatskoj. To je zajednički interes i žena i muškaraca u poduzetništvu. Poduzetnici su ti koji se samozapošljavaju, koji zapošljavaju i druge. Poduzetnice i poduzetnici ulažu u svoje tvrtke, razvijaju njihovo poslovanje i stvaraju novu vrijednost i nova radna mjesta.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here