Mladenka Šarić

O važnosti stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena za razvoj jednog društva razgovarali smo s LARSOM SCHMIDTOM, švedskim veleposlanikom u Hrvatskoj. To je drugi od 35 intervjua koje ćemo objaviti u kampanji BUDIMO RAVNOPRAVNI, koju Udruga “Žene 50+” provodi pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Ta skandinavska država u mnogim segmentima društvenog razvoja može biti uzor, a ravnopravnost muškaraca i žena svakako je jedan od razloga zbog kojih je Švedska ne samo otvoreno i napredno društvo, nego i ekonomski snažna zemlja. Rad na uvođenju stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena švedsko je društvo započelo davne 1845. godine, kad je izjednačeno pravo nasljeđivanja za žene i muškarce. Od 1873. godine Šveđanke su dobile pravo na visoko obrazovanje, a od 1921. godine zakonom im je omogućeno da na izborima biraju i budu birane. Već godinu dana kasnije, dakle 1922. godine, u švedski je parlament ušla prva zastupnica.

Što je stvarna ravnopravnost spolova značila za razvoj švedskog društva?

Mi smatramo da muškarci i žene trebaju imati jednaka prava i prilike da utječu na društvo u cjelini i kroz to, dakako, na svoj život. To je opći cilj naše feminističke politike i rezultati su vidljivi, ali još ima mjesta za napredak. Gender mainstreaming je politika koja prožima Švedsku u svim segmentima. To znači da ravnopravnost spolova nije nekakvo posebno, izolirano pitanje. Ravnopravnost spolova u Švedskoj je kontinuirani proces koji mora biti norma za donošenje svih odluka, i za taj proces, njegovu implementaciju i provedbu kroz sve sfere društvenog života moraju se osigurati financijska sredstva. Ravnopravnost je važna za razvoj našeg društva, jer da bi društvo bilo funkcionalno ono mora uključivati sve svoje članove. Društveni ugovor mnogo je snažniji ako u njemu sudjeluju jednako svi građani. Naravno, to je pitanje ljudskih prava i demokracije, ali to je, svakako, i važno ekonomsko pitanje. Upravo stvarna ravnopravnost žena i muškaraca pomogla je nama u Švedskoj da postignemo iznimno visoku zaposlenost i ekonomsku produktivnost.

ŽENE I MUŠKARCI U ŠVEDSKOJ POLITICI RAVNOMJERNO SU ZASTUPLJENI, ALI BIZNIS JE PODRUČJE U KOJEM MORAMO JOŠ PUNO RADITI… NA VISOKIM POZICIJAMA U BIZNISU JOŠ JE PREMALO ŽENA…

U čemu se u svakodnevnom životu ljudi u Švedskoj vidi ravnopravnost? U Hrvatskoj je, na primjer, prošle godine tek nešto više od 200 očeva uzelo roditeljski dopust i ostalo kod kuće uz novorođenu bebu, jer se očekuje da to čine majke.

Glavne reforme u ovom smjeru počeli smo provoditi 1970-tih. Krenuli smo od tržišta rada i socijalne politike. Tada smo donijeli propise koji omogućavaju odvojeno oporezivanje prihoda muža i žene što je motiviralo žene da rade jer njihov prihod više nije bio dio muževog prihoda. Zatim smo uveli dostupnu javnu brigu o djeci kroz vrtiće te uveli rodno neutralni roditeljski dopust. U 1990-ima uveli smo očinski dopust odnosno neprenosivo vrijeme koje otac može biti s djetetom, uz jednaka prava kao i majka. Danas svaki roditelj ima pravo na svojih “ekskluzivnih” 90 dana koji su neprenosivi, a preostalih 300 dana roditelji mogu podijeliti kako žele. Iako većinu od ukupnog broja dana i dalje koriste majke, ipak 90 posto očeva u Švedskoj koristi barem dio roditeljskog dopusta. Mislim da je ravnopravnost donijela fantastične rezultate jer interakcija među različitim talentima doprinosti boljim rješenjima, većom inovativnošću i produktivnošću i u konačnici pridonosi stvaranju sretnijeg društva.

U Hrvatskoj postoji tradicionalni patrijarhalni obrazac koji mnogi ljudi ni ne doživljavaju kao nešto loše jer su odgojeni tako da se znaju uloge muškaraca i žena, pa im se to čini normalno stanje stvari. Postoje li u Švedskoj neke tradicionalne podjele uloga za žene i za muškarce koje još nisu do kraja prevladane?

Postoje, naravno. I u Švedskoj žene još uvijek preuzimaju više kućanskih poslova, nisu na svim pozicijama jednako plaćene kao muški kolege, i dalje uzimaju tri četvrtine od ukupnog roditeljskog dopusta itd. Mi danas imamo oko 45 posto žena u parlamentu dok je zastupljenost žena u vladi i lokalnoj samoupravi 50 posto. Međutim, i dalje postoje razlike u primanjima, u privatnom sektoru i dalje je zastupljenost žena u upravama tek oko 32 posto, a oko 77 posto profesora na sveučilištima i dalje su muškarci. Međutim, mislim da je važno da kao društvo idemo prema naprijed, raspravljamo o postojećem stanju i tražimo nova rješenja kojima možemo povećati ravnopravnost svih ljudi.

Švedski veleposlanik s pobjednicom lanjskog projekta Prva generacija i njezinom mentoricom

Ravnopravnost se uči od malih nogu. Na koji se način djevojčice i dječaci u Švedskoj odgajaju za ravnopravnost, kako u obiteljima, tako i kroz obrazovni sustav?

Vlada je donijela odluku o nacionalnom kurikulumu prema kojem obrazovanje mora biti oslobođeno tradicionalnih rodnih uloga i sva djeca bez obzira na spol moraju bez  ograničenja imati jednake mogućnosti da testiraju i razvijaju svoje sposobnosti i interese.
Također, postignut je dogovor s lokalnim vlastima da se više muškaraca uključi u poslove u dječjim vrtićima te poslove koji se direktno bave povećavanjem stupnja ravnopravnosti spolova u švedskom društvu. Zatim, društvo je počelo primjenjivati veću rodnu ravnopravnost – otvorile su se rodno neutralne škole i vrtići; počele su se izdavati dječje knjige koje ne uključuju tradicionalne rodne uloge; neke kompanije koje proizvode odjeću za djecu ukinule su odjele za djevojčice/dječake; isto su napravili i proizvođači igračaka… Obitelji također slijede te primjere i djeca to vide u praksi.

u švedskoj je obrazovanje oslobođeno tradicionalnih rodnih uloga. sva djeca bez obzira na spol moraju, bez  ograničenja, imati jednake mogućnosti da se razvijaju…

U Hrvatskoj je vođena burna svjetonazorska rasprava o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Čule su se optužbe da ona uvodi rodnu ideologiju, eliminira spolove i omogućava da ljudi biraju hoće li biti muškarci ili žene. Protivnici Istanbulske konvencije navodili su primjer rodno neutralnog dječjeg vrtića Egalia iz Stockholma kao argument u korist svojih teza. Kako ste kao Šveđanin doživjeli takve teze?

Važno je istaknuti da mi 60 godina radimo na uspostavljanju veće ravnopravnosti i bez obzira što imamo neke dobre rezultate, u našem je društvu još puno prostora za napredak. Neke od ovih inicijativa pokreću se na simboličkoj razini i iako daju rezultate, potrebno je puno vremena da se stereotipi stvarno promijene. Egalia je privatni vrtić u Stockholmu koji testira rodno neutralni pristup odgoju i za sada se čini da su rezultati dobri. Djevojčice i dječaci više se međusobno igraju i sudjeluju u različitim aktivnostima nekad primarno rezerviranima za jedan spol. Ne vidim ništa loše u tome.

zastupljenost žena u upravama tvrtki tek je oko 32 posto… Na sveučilištima su 77 posto profesora muškarci. No, važno je da kao društvo idemo prema naprijed, raspravljamo o postojećem stanju i tražimo nova rješenja…

Na koji način Švedska rješava problem podzastupljenosti žena u visokoj politici i odlučujućim pozicijama u biznisu? Jesu li kvote rješenje? U Hrvatskoj, naime, puno žena doživljava ženske kvote u politici kao podcjenjivanje i getoiziranje.

Postigli smo gotovo ravnopravnu zastupljenost u politici, ali nismo ni blizu tome u biznisu. Vlada je nekoliko puta predlagala propise prema kojima bi kompanija plaćale novčane kazne ako nemaju dovoljan udio žena u upravama, ali to još uvijek nije postalo obvezujuće. Nema u Švedskoj, dakle, zakonske regulative koja propisuje obveznu zastupljenost žena u upravnim odborima kompanija, i ondje je zapravo najveća podzastupljenost. No, postoji akt “Swedish Code on Corporate Governance” koji daje preporuke za privatne i javne kompanije.

Britansko veleposlanstvo u Hrvatskoj, zajedno s još 12 veleposlanstava, među kojima je i švedsko, organizira događanje namijenjeno mladima “Budi jedan dan ambasador/ambasadorica i zauzmi se za rodnu ravnopravnost”. Što želite postići takvim događanjima?

Mladi su generacija koja može promijeniti svijet, rekao je Ban Ki Moon kada je govorio o razvojnim ciljevima koje su usvojile članice UN-a. I mi smo se u veleposlanstvima složili da bi bilo jako zanimljvo poslušati ideje koje mladi ljudi imaju o postizanje veće  ravnopravnosti i razmotriti ih kao moguća rješenja. Rado smo se pridužili inicijativi veleposlanstva Velike Britanije i veselimo se mogućnosti da nas u veleposlanstvu na jedan dan posjeti srednjoškolac iz Hrvatske.

Žene u Hrvatskoj najčešće nose veći dio tereta brige o obitelji, djeci, kućanstvu… Istraživanja su pokazala da je to jedan od razloga što žene sporije grade karijeru i napreduju. Vaše veleposlanstvo trenutačno ima akciju pod nazivom Festival tata. Je li cilj da se time pomogne osvješćivanju ljudi između ostalog, i za potrebu snažnijeg uključivanja očeva u svakodnevne obveze vezane za obitelj i kuću?

Cilj Festivala tata je inspirirati očeve na aktivno uključivanje u odgoj, ohrabriti ih i ukazati im na to da istraživanja pokazuju da su prisutni očevi jednako važni kao i majke. Festival tata nastavlja se na projekt Švedskog Instituta i švedskog fotografa Johan Bävmana – Swedish Dads – koji je proveden kao izložba s dodatnim događanjima u nekoliko desetaka država diljem svijeta. U Hrvatskoj ga provodimo s partnerima, nevladinim udrugama Status M i Roditelji u akciji – Rode. Željeli bismo zapravo s jedne strane pokazati kako su tate današnjih generacija napravile ogroman napredak u odnosu na prethodne generacije i značajno više su uključeni u odgoj, ali i dalje je taj postotak u većini zemalja nizak i što se može poduzeti da se prisutnost tata poveća na dobrobit djeteta, majke i cijele obitelji…

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here