Mladenka Šarić

Kad je danska psihoterapeutkinja i spisateljica Iben Dissing Sandahl odlučila napisati knjigu o tome kako to Danci, po mnogim istraživanjima najsretniji ljudi na zemaljskoj kugli, odgajaju svoju djecu kako bi odrasla u samopouzdane i sposobne ljude nije ni slutila da će postati planetarni hit. No, kako to zna biti, dogodilo se upravo to.

Ljudi na svim stranama svijeta njezinu su knjigu prigrlili kao iznimno vrijednu pomoć u odgoju vlastite djece. Budući da se knjižarska scena u Hrvatskoj trudi ići u korak sa svjetskim trendovima, u zagrebačkoj knjižari Hoću knjigu Megastore, u Bogovićevoj 7, u četvrtak, 8. ožujka, od 18 do 19.30 sati gostuje upravo Iben Dissing Sandahl. Iz prve ruke zainteresirani će moći doznati puno zanimljivosti o danskom pristupu odgoju, o vrijednostima koje usađuju u djecu od malih nogu, o načinima na koje to rade…

Onima koji budu htjeli doznati i štogod više, inspirirati se danskim modelom roditeljstva, na raspolaganju stoje i spisateljičini profili na Facebooku i Instagramu. Uoči hrvatskog gostovanja, uz pomoć Hoću knjigu i njihove voditeljice marketinga Sanje Srdić danska je autorica odgovorila na nekoliko pitanja za naš portal.

Knjiga koja je oborila svijet

Hrvati spadaju među najpesimističnije europske narode, dok su Danci mjerilo sreće i zadovoljstva životom. U čemu je vaša tajna?

Naše priče su različite. Danska i Hrvatska su imale svaka svoj put i svoja iskustva, i ta činjenica ima ogroman utjecaj na rezultate istraživanja o “sretnim” i “manje sretnim” narodima i državama. Te priče i ta iskustva postaju naša misao vodilja i o njima ovisi kako doživljavamo stvari. Dansko je društvo izgrađeno na demokraciji, imamo vrlo razvijen sustav socijalne skrbi, kod nas nema korupcije i mislim da su Danci vrlo povjerljivi ljudi, što je vidljivo u našim međusobnim odnosima i odgoju djece, ali i u našem opuštenom načinu u interakciji sa svijetom. Znamo i ponešto o važnosti življenja autentičnog života, učenju djece da spoznaju svoje osjećaje i sukladno njima djeluju i, ono najbitnije, znamo da nas razni izazovi i teškoće u životu neće zaustaviti jer smo ih i tijekom odrastanja bili vrlo svjesni.

Budući da pišete o tome kako odgajate djecu da budu sretni ljudi, znači li to da postoji formula pomoću koje mi, pojedinci i narodi, možemo naučiti postati sretni?

Da i ne. Svi smo mi drugačiji, što znači da stvari radimo na drugačiji način. Ja radim drugačije od mog susjeda, a on, pak, drugačije od svog kolege. Ali, kako smo svi odgojeni po istim pedagoškim principima i društvenim vrijednostima – kao što sam istaknula i u knjizi Danski odgoj djece – možemo reći da postoji nekakva formula koju koristimo kako bismo postali sretni i zadovoljni ljudi.

Koje vrijednosti djeca moraju usvojiti da bi bili dobri i odgovorni odrasli ljudi?

Da bi djeca odrasla u snažne, otporne, ljubazne i pouzdane ljude ključna je vrijednost empatija. Ako si odgajan s poštovanjem, ljubaznošću i empatijom, u sigurnom domu, i imaš dobre uzore u životu, to će ti biti čvrst temelj tijekom odrastanja.

djecu učimo da spoznaju svoje osjećaje i u skladu s njima djeluju. nad odrastemo znamo da nas izazovi i teškoće u životu neće zaustaviti jer smo ih i tijekom odgoja i odrastanja bili vrlo svjesni…

Kako ste došli na ideju da napišete knjigu o odgoju djece u Danskoj?

Godinu za godinom stižu nam izvještaji o sreći raznih naroda i Danci su svaki put bili proglašeni najsretnijom zemljom na svijetu. Postoji puno objašnjenja za to, ali nitko nikada nije obratio pažnju na naš način odgoja i istražio koliko je to jedno s drugim povezano. Uvijek sam mislila da je to čudno. Radila sam s djecom više od 20 godina pa mi je odmah bilo jasno da način na koji smo odgajani znači zaista puno, to je temelj da ostatak života. Zbrojila sam dva i dva, i tako je nastala ideja o knjizi, a onda i – knjiga.

Jeste li ikad pomislili da bi mogla postati svjetski hit?

Apsolutno ne! Kad nešto radim, ne radim to zato da bi to nešto postalo poznato ili popularno. Napisala sam knjigu zato što sam htjela reći nešto što držim važnim, nešto što je dolazilo iz mog srca, imala sam nešto što sam htjela podijeliti, konceptualizirati i istražiti. Teorija koju razvijam u knjizi, koja stoji iza ove knjige, temelji se na vrijednostima s kojima sam ja kao rođena Dankinja odrasla. Ovakva knjiga nije postojala u Danskoj, i to je čini drugačijom od dosadašnjih teorija i otkrića. Jako sam ponosna što mnogo njenih čitatelja – među njima su svakako i roditelji koji savjete iznesene u njoj već primjenjuju u životu – već vidi razliku na svojoj djeci. Takve povratne informacije stižu do mene s raznih strana svijeta, s mnogih mjesta koja nemaju sustav sličan danskom. Zbog toga zaista vjerujem da je to filozofija koja stvara sretnu djecu, bez obzira odrastaju li ona u istim okolnostima.

u odgoju se fokusiraju i na socijalizaciju, autonomiju, koheziju, demokraciju i samopouzdanje, jer vjeruju da su svi ljudi jednaki…

Danska spada u krug zemalja koje drže do ravnopravnosti žena i muškaraca. Hrvatska je po tome 24. među 28 članica EU. Odgajate li dječake i djevojčice s idejom da su jednaki, da imaju jednaka prava i obveze, da se poslovi ne dijele na muške i ženske…?

Svakako! U Danskoj je tema ravnopravnosti još dio društvenih rasprava, dok, recimo, u Švedskoj i Norveškoj postoje zakoni protiv rodnih stereotipa već 40 godina. U Švedskoj, Islandu i Farskim otocima postoje čak rodno neutralne jaslice, dok su u Švedskoj izmislili i novi spol. S tzv. “Hen” spolom Šveđani pokušavaju kreirati život u kojem nema razlike među spolovima. Kako bismo razumjeli nediskriminacijski pristup od iznimne je važnosti razumjeti da postoje razlike između djevojčica i dječaka, ali i pobrinuti se da se prema svoj djeci odnosimo jednako, s naglaskom na diferencijaciji prema potrebama svakog djeteta, a ne prema spolu djeteta. Umjesto da se koncentriraju isključivo na jednakost, Danci se fokusiraju i na socijalizaciju, autonomiju, koheziju, demokraciju i samopouzdanje, jer vjerujemo da smo svi jednaki i želimo da naša djeca razviju snažan unutarnji kompas koji će ih voditi kroz život.

Koliko odgoj djece za ravnopravnost pridonosi otvorenosti i razvijenosti društva?

Jako mnogo, jer riječ je o temeljnim principima koje ne možeš nigdje drugdje naučiti nego kod kuće. U odgoju se iznimno koncentriramo na empatiju na mnogo različitih načina. Znamo da se društvene kompetencije, poput otvorenosti prema ljudima, razvijaju kroz prijateljstva i druženje s drugim ljudima te upoznavanje njihovih kultura. Društvena kompetencija je ključ zajednice u kojoj djeca imaju priliku razviti se – u igri, u zajedništvu i suradnji s ostalima kako bi riješili probleme ili ostvarili svoje snove. Važno je poticati djecu da razvijaju prijateljstva i nauče kako postati dio grupe. Upravo u zajednici i zajedništvu s drugima djeca će iskusiti snagu i važnost, učiti davati i dobivati priznanja…

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here