Dubravka Lisak

U današnje doba, ljudi žive dulje i kvalitetnije. Naspram vremena naših baka i djedova, koji su se donekle uspješno nosili s potpuno drugačijim stilovima života, naš život doista se čini kvalitetnijim i boljim. Sjetimo li se samo da danas postoje lijekovi koji liječe bolesti od kojih su oni svakodnevno umirali, naš život čini se puno lakšim. Ali, s druge strane, on je puno stresniji. Stres može utjecati na zdravlje i sreću na mnogo načina, a efekti znaju biti pogubni.

ISCRPLJUJUĆA SVAKODNEVICA

Kad se suočimo sa stvarnom ili percipiranom stresnom situacijom u našem okruženju, stres nas obuzme na psihičkoj i fizičkoj razini. Stresna situacija je ona koja po svojim zahtjevima prelazi naše sposobnosti. Stresori koje doživljavamo mogu se generalno podijeliti u dvije kategorije: svakodnevni i životni stresori. Većina stresora su zapravo svakodnevne situacije kao što su, recimo, gubitak ključeva, gužva u prometu, kašnjenje… Naravno da oni nisu važni kao neki veliki životni stresori poput razvoda, smrti bližnjeg itd. No, upravo ti mikrostresori iz svakodnevnog života imaju najpogubnije djelovanje na zdravlje i psihu. Oni nas iscrpljuju. Oni spuštaju naše samopouzdanje i sliku o sebi samima.

Svakodnevni stres ruši samopouzdanje i osjećaj zadovoljstva životom

Nedavno sam autom otišla u dio grada koji ne poznajem. Iako sam iskusan vozač, imam mobitel i auto ima navigaciju, svejedno je cijeli taj put bio napet i stresan. Gdje ću se parkirati? Gdje da platim parkiranje? Kroz koji dio grada mi je najpametnije ići natrag, a da ne upadnem u još veću gužvu? Nakon svega, osjetila sam laganu tahikardiju i dobro poznat osjećaj u želucu. Kad sam pričala s prijateljicama o tome što su njihovi mikrostresori, većina ih je navela potpuno bezazlene stvari. Zašto mi opet ne radi Internet, a trebao bi?
Porezala sam se opet otvarajući bočicu vode. Kako da protumačim račun za telefon da znam što ja to ustvari plaćam? Zašto moram provesti sat vremena zovući službu za korisnike kad su oni meni napisali prevelik račun, a ne ja njima… Zašto se ne javlja na mobitel, a ja ga hitno trebam? Dakle, razinu stresa povećavaju im svakodnevne, naizgled beznačajne situacije… Za nas odrasle, svi ti mikrostresori su više od obične frustracije. Oni su prijetnja samopouzdanju. Stvaraju ranjivost, anksioznost te osjećaj gubitka i marginalizacije.

PRILAGOĐAVANJE ILI LOM

Kako reagiramo na život ispunjen stresom? Prije više od 70 godina,pionir u istraživanju stresa Hans Selye rekao je da kad smo suočeni sa stresom čini nam se kao da nam se upalio alarm. Ako se stres nastavi, mi mu odolijevamo i suprotstavljamo se. Na kraju, ili se prilagodimo ili nas sve to slomi. Međutim, kad se suočimo s mnoštvom mikrostresora  nema prevelike mogućnosti za prilagodbu. Sveprisutan dnevni stres definitivno nam je izazov jer utječa na naš dojam vlastite kompetentnosti i umanjuje nam osjećaj sreće. S druge strane, svijet se ne prestaje mijenjati. Tek smo naučili baratati mobitelima, kompjuterima i pametnim televizorima, a već se pojavljuju novi uređaji i nove tehnologije. Kako se osjećati komforno u svemu tome? Moramo li ostati u istome svijetu zauvijek, zadržati naše stare mobitele i kompjutere, opirati se promjeni? Izbor je vrlo često otuđenje.

Mnogi problemi postaju podnošljiviji uz prijateljsku kavicu

Možda je najbolje suočiti se s mikrostresorima tako da počnemo pričati o njima. Na kavi s prijateljima i poznanicima. Bitno ih je osvijestiti. Naravno da takav pristup sa sobom povlači i otvaranje i ranjivost u nekom smislu, ali samo slušanje o tome kako se drugi nose s istim problemima može znatno umanjiti naš osjećaj stresa. Kroz razgovor rađa se zajednička snaga koja se može upotrijebiti da bismo se nosili s takvim promjenama.
Također, neki znalci o pitanjima stresa vuku paralelu s njegovim utjecajem na zreliju dob čovjeka. Ukratko, mogućnosti pojedinca i njegova sposobnost usko su povezani sa zahtjevima okoline. Studije su pokazale da okolina koja pojedincu ne predstavlja izazov ili ga ne potiče na razvoj može znatno umanjiti njegove vještine i kompetencije. Nasuprot tome, život u socijalnom okruženju koje pred nas stavlja izazove i stresove, može rezultirati pozitivnom adaptacijom.

Zaključak bi mogao biti, s obzirom da se svijet stalno mijenja i stalno pred nas stavlja nove izazove, u borbi s mikrostresorima najvažniji osjećaj sreće. Mikrostresore nije moguće eliminirati iz života, ali ako stres dijelimo s prijateljima, ako se smijemo vlastitim frustracijama i razvijemo tehnike prevladavanja stresa poput meditacije, molitve, osvješćivanja…, itekako možemo prevenirati da potonemo u osjećaj beznađa i bespomoćnosti. 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here