Mladenka Šarić ([email protected])

Nemali je broj žena koje će odmahnuti rukom, kao da tjeraju dosadnu muhu koja im slijeće na nos, kad se počne problematizirati pitanje položaja žene u društvu. “To je izmišljena tema koju guraju žene i druge koje nemaju pametnijeg posla”, reći će neke iziritirano. “Ne razumijem u čemu je problem, pa ja nikad nisam imala problema niti na poslu niti u privatnom životu. Muškarci oko mene su oduvijek korektni…”, dodat će neke druge. “Što bi, zapravo, žene htjele? Zbog čega dopuštaju, pa čak i traže, da im se stvore neke kvote kako bi kao bile ravnopravne s muškarcima, recimo i politici ili biznisu? Zbog čega žele da ih na taj način potcjenjuju”, čak pomalo revoltirano pitaju treće.

Pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena u našem se društvu često doživljava kao izmišljena tema, odnosno nepostojeći problem jer je ustavnim i zakonskim odredbama odavno riješen. No, daleko je to od stvarnosti. I bitno razvijenija društva od hrvatskog imaju problema s rodnom ravnopravnošću i stalno traže rješenja koja će omogućiti ženama da budu angažiranije i da bude što manji broj onih koje su prisiljene birati između obitelji i karijere. Dakle, hrvatsko društvo nije jednako sklono muškarcima i ženama. No, ako to nekoga može utješiti, ni bolji od nas nisu dovoljno dobri. Na početku 2018. godine pogledajmo što kažu statistike.

Samo 31,5 posto radno sposobnih žena starijih od 54 godine ima posao. U Hrvatskoj žene čine 51,7 posto ukupnog stanovništva, ali je zaposleno njih 45,8 posto. Čak 54,1 posto žena radi na temelju ugovora na određeno vrijeme…

Muškarci i žene u Hrvatskoj nisu jednako plaćeni za isti posao. Prosječna bruto plaća za ženu je oko 7.400 kuna, a za muškarca 8.300 kuna. Prema Eurostatovu istraživanju iz 2015. godine, za isti je posao bruto plaća žene bila je u prosjeku za 16,3 posto manja od bruto plaće muškarca. Razlike variraju od članice do članice, pa je tako u Italiji i Luksemburgu ta razlika bila 5,5 posto, a u Estoniji čak 26,9 posto. Žene na neplaćenu brigu o djeci, starijim i nemoćnima potroše dnevno od dva do 10 puta više vremena nego muškarci. Siromaštvom i socijalnom isključenošću pogođeno je 34,4 posto žena starijih od 65 godina, dok je muškaraca u toj situaciji 28,2 posto. Samo 31,5 posto radno sposobnih žena starijih od 54 godine ima posao. U Hrvatskoj žene čine 51,7 posto ukupnog stanovništva, ali je zaposleno njih 45,8 posto. Čak 54,1 posto žena radi na temelju ugovora na određeno vrijeme. Iako žene čine 49,6 posto svjetske populacije, u 2015. godini na svijetu je bilo samo 11 predsjednica država, 10 premijerki te jadnih 22 posto parlamentarnih zastupnica.

Guranje žena u stereotipe također je diskriminacija

Koliko na profesionalni angažman žene utječu neravnomjerna podjela kućanskih i obiteljskih obveza među partnerima otkrilo je istraživanje “Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena”, koje je u sklopu EU projekta o rodnoj ravnopravnosti provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Istraživanje je pod vodstvom doc. dr. sc. Ksenije Klasnić, provedeno metodom ankete, krajem 2016. i početkom 2017. godine, na reprezentativnom uzorku od 600 zaposlenih žena iz cijele Hrvatske, dobi od 22 do 64 godine, koje žive u partnerskoj zajednici. Dakle, podaci pokazuju da je čak 30 posto zaposlenih žena barem jednom odustalo od stručnog  usavršavanja zbog kućanskih i obiteljskih obveza. Od poslovnog putovanja je barem jednom odustalo 29,5 posto žena. Njih 24,2 posto doživjelo je sukob s poslodavcem zbog toga, a 21,4 posto sukob s kolegama na poslu. Njih 20,3 posto zbog obiteljskih su razloga odbile napredovanje, dok ih je 12,8 posto primilo manju plaću jer nisu stigle odraditi sve radne zadatke.

Naravno, netko će reći da su same sebi krive jer kod kuće nisu posložile odnose kako bi trebalo. No, činjenica je da živimo u patrijarhalnom društvu u kojemu muškarci još uvijek poslove vezane uz obitelj i kuću doživljavaju kao – ženske. Bez ozbiljnog pristupa cijelog društva tom problemu, ovakve statistike pratit će nas još dugo. Podaci. dakle, govore dovoljno. Žene su deklarativno izjednačene s muškarcima u svim pravima, ali svakodnevni život daleko je od prihvatljive ravnoteže.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here