Sve veća otpornost bakterije na antibiotika ozbiljna je prijetnja zdravlju ljudi i životinja. Stoga se postavlja pitanje što znanost može učiniti kako bi spriječila moguću globalnu katastrofu. Smrtonosne infekcije nisu više užas iz prošlosti. Procjenjuje se da bi oko 2050.-tih godina, naime, zbog otpornosti bakterija na lijekove moglo umirati 10 milijuna ljudi godišnje, što je više od broja umrlih od raka.

Nekontrolirana upotreba slabi snagu lijekova, a pojačava otpornost bakterija

LANAC ZDRAVLJA – ČOVJEK, ŽIVOTINJE, PRIRODA

„Otpornost bakterija na antibiotike tako se brzo povećava da je možemo usporediti s klimatskim promjenama po tome što je riječ o globalnom fenomenu koji se tiče svih ljudi na svijetu“, kaže veterinarka Annamari Heikinheimo, koja je u svome znanstvenom istraživanju ove pojave u fokus stavila lanac koji povezuje čovjeka, životinje i prirodu. Taj pristup poznat pod imenom „Jedno zdravlje“ (One Health), prihvatila je i Svjetska zdravstvena organizacija u svojoj borbi s problemom rastuće otpornosti bakterija. Da svedemo to na razinu običnog čovjeka, nije teško zamisliti koje probleme stvara otpornost bakterija na antibiotike roditeljima male djece sklone raznim upalama, vlasnicima kućnih ljubimaca i poljoprivrednicima koji ih koriste u svome proizvodnom procesu.

Otpornost bakterija na antibiotike tako se brzo povećava da je možemo usporediti s klimatskim promjenama po tome što je riječ o globalnom fenomenu koji se tiče svih ljudi na svijetu

U pozadini problema koji prijeti čovječanstvu nalazi se, naravno, čovjek. Odnosno njegova sklonost zanemarivanju pravila. Poznato je, dakle, da se antibiotici trebaju koristiti uz nadzor liječnika i po strogo utvrđenoj proceduri da bi bili učinkoviti. U mnogoljudnoj Indiji, na primjer, antibiotici se mogu kupiti na blagajni u najobičnijoj samoposluzi. Takav pristup, pak, pridonosi širenju “superbakterije“po svijetu preko onih koji putuju u Indiju. Ljudi i životinje, naime, mogu biti netipični nositelji otporne bakterije.

Problem će narasti do neslućenih razmjera kad antibiotici prestanu djelovati na infekcije izazvane „superbakterijom“. Na razne mikroorganizme koji imaju moć prilagođavanja novim uvjetima neki klasični i nekad učinkoviti lijekovi su medicinski ćorak. Ni znameniti penicilin nije više jednako efikasan u svim dijelovima svijeta, a još nekoliko lijekova ide istim putem, zapaža Heikinheimo.

Antibiotici u stočarstvu koriste se širom svijeta, jedina su iznimka Nordijske zemlje u kojima se koriste vrlo rijetko

Dok se u Europi upotreba antibiotika u poljoprivredi i stočarstvu kontrolira dosta strogo, a u Finskoj je, na primjer, zabranjena još od 1996., u Americi su se do početka 2017. mogli koristiti potpuno slobodno. To znači da su farmeri mogli tretirati svoje usjeve i stoku antibioticima koje su kupovali bez recepta i preporuke veterinara. Početkom 2017. to je postroženo, pa im je sad potreban recept. Cilj je da se onemogući upotreba antibiotika koji utječu na povećanje otpornosti bakterija.

S ANTIBIOTICIMA MANJE JE – VIŠE

Javnim kampanjama, pak, postignuto je da 54 posto kupaca u istraživanjima izjavljuje da bi radije kupovali meso uzgojeno bez antibiotika, o samo ih je 35 posto spremno za to platiti višu cijenu. Ponekad do dobrih rezultata dovedu i sasvim jednostavne kampanje, poput one u Velikoj Britaniji, gdje su liječnici i veterinari koji propisuju veće količine antibiotika dobili pismo u kojemu ih se poziva da to smanje za nekoliko postotaka. Rezultat je da je količina antibiotika propisivanih za uzgoj stoke u 2015. godini smanjena za devet posto.

u Finskoj je upotreba antibiotika u stočarstvu zabranjena još od 1996., dok su se u Americi do početka 2017. mogli koristiti potpuno slobodno. To znači da su farmeri mogli koristiti antibiotike po svom izboru, koje su kupovali bez recepta i preporuke stručnjaka

Upotreba antibiotika u uzgoju stoke u EU se drži pod nadzorom, ali samo u nordijskim zemljama oni se već godinama koriste iznimno rijetko, odnosno samo kad je posrijedi bolest koju treba izliječiti ili spriječiti njezino širenje. Nizozemska se prije nekoliko godina priključila praksi nordijskih država, a znanstvenici se nadaju da će to postati trend na cijelom području Unije. Oni vjeruju da će znanost pronaći odgovore i na sve manju učinkovitost antibiotika na infekcije koje pogađaju ljude i životinje, ali upozoravaju da je u korištenju antibiotika manje – više.

Odgovornost političara je da promoviraju preventivnu politiku smanjivanja upotrebe antibiotika, pogotovo u proizvodnji hrane, tako što će iz posebnih fondova pomagati onima koji izbace antibiotike te financirati istraživanja koja su ključna za bitku sa superbakterijom. No, politička volja za to zasad izostaje u većini zemalja EU, a i svijeta. Znanstvenici također upozoravaju da bitka protiv bakterija otpornih na antibiotike, koje će, ne poduzme li se nešto ozbiljno dok je vrijeme, povećati smrtnost u svijetu, ne može voditi izolirano, u svakoj zemlji posebno, jer je riječ o globalnoj opasnosti, pa je potrebna i globalna akcija!
.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here