Sonja Kožul

Jeste li se zapitali kako će izgledati život čovjeka za 50 godina? Ili za 100 godina? Ako ste gledali holivudske SF block bustere, tada odavna “znate” da će život čovjeka biti usko povezan s razvojem tehnologije. Kućni robot će umjesto vlasnika obavljati sve one dosadne kućanske poslove, automobil bez volana sam će znati kud vas treba odvesti, umjesto sa živim liječnikom mogli biste o svojim boljkama razgovarati s robotom, koji će vas po potrebi i operirati… Tehnološka čuda preuzet će od ljudi, malo pomalo, sve one poslove koje ljudi danas rade. Strojevi će raditi brže, bolje i preciznije. Pitanje je što će onda raditi ljudi.

U apokaliptičnim vizijama filmaša umjetna inteligencija će zaključiti da je čovjek samo smetnja koju valja ukloniti. Ako prije toga ne dođu zlonamjerni izvanzemaljci… Šalu na stranu, budućnost nam je već pred vratima. Jer, znanstvenici su već daleko odmakli u izradi robota – kućnog roba, već se danas možete provozati u automobilu koji je pametniji od vlasnika, a i svoje simptome možete povjeriti kompjuteru koji će izbaciti dijagnozu.

Ideja je da sve više svojih potreba ljudi ispunjavaju uz pomoć tehnologije, a osobni podaci u tome su najvrjedniji kapital

PODACI O NAMA NAJVIŠE VRIJEDE

Već danas većina nas ne može zamisliti život bez pametnih tehnoloških pomagala koja nam olakšavaju život, uz čiju pomoć saznajemo sve što se događa u svijetu, radimo, učimo ili se zabavljamo, koja nam omogućuju virtualno druženje s drugim ljudima. Ideja je da sve više svojih potreba ljudi rješavaju uz pomoć tehnologije. Iza toga stoji svjetska pamet i napori, a u središtu svega jest individua – podaci o tome tko ste, gdje i u kakvim uvjetima živite, što vam treba, što volite, a što ne, kakve su vam navike…
I zato, vaši osobni podaci postaju vaša najvrjednija imovina. Ljudi svakodnevno ostavljaju osobne podatke na internetu jer žele proizvode i usluge koji im se tamo nude. Naši osobni podaci pohranjeni su u sustavima kojima upravlja državna uprava, banke, osiguratelji, teleoperateri, poslodavci, razne tvrtke u marketinške svrhe… Budućnost vodi ka totalnom umrežavanju gdje će pojedini sustavi međusobno komunicirati, a da mi toga uopće nećemo biti svjesni. Stoga je i opasnost zloporabe sasvim realna.

Ljudi svakodnevno ostavljaju osobne podatke na internetu jer žele proizvode i usluge koji im se tamo nude. Naši osobni podaci pohranjeni su u sustavima kojima upravlja državna uprava, banke, osiguratelji, teleoperateri, poslodavci, razne tvrtke u marketinške svrhe…

Europska Unija stoga je donijela novu Uredbu o zaštiti osobnih podataka koja stupa na snagu u svibnju 2018. godine, a zamjenjuje onu iz 1995. godine. Uredba donosi stroža pravila za tvrtke o postupanju prikupljenim osobnim podacima i njihovoj zaštiti i odnosi se ne samo na tvrtke koje posluju unutar EU, već i na sve svjetske tvrtke koje žele prodavati svoje proizvode i usluge građanima EU pa prikupljaju njihove osobne podatke. Nepoštivanje Uredbe povlači za sobom rigorozne kazne – 20 milijuna eura ili četiri posto godišnjih prihoda, ovisno o tome koji je iznos veći pa više boli. Što to znači za građanina – kupca ili poreznog obveznika?

Tvrtke u EU koje prikupljaju osobne podatke građana morat će od svibnja 2018. godine s njima puno pažljivije postupati, inače će biti izložene golemim kaznama. Iznosi su od 20 milijuna eura do četiri posto godišnjeg prihoda

NOVA EUROPSKA UREDBA

Tako, građani moraju dati jasan pristanak za prikupljanje i pristup svojim osobnim podacima, imaju pravo davati dopune i izjave, mogu zatražiti brisanje iz registra po brzom postupku. Tvrtke im moraju omogućiti da sami upravljaju vlastitim podacima, da imaju mogućnost prigovora. Svi podaci moraju biti kvalitetno zaštićeni te se pristup smije odobriti samo onima čiji je to posao, a u skladu s nivoima dopuštenja. Ista pravila odnose se i na javnu upravu, a ne samo tvrtke.

PREMA NOVOJ EU UREDBI, građani moraju dati jasan pristanak za  pristup svojim osobnim podacima, imaju pravo davati dopune i izjave, mogu zatražiti brisanje iz registra po brzom postupku. Tvrtke im moraju omogućiti da sami upravljaju vlastitim podacima…

I dok pred javnom upravom i tvrtkama stoji izazov pripreme za primjenu novih pravila, za građane je bitno da ipak paze kome daju svoje osobne podatke, a ukoliko smatraju da su im prava narušena, adresa kojoj se trebaju obratiti je Agencija za zaštitu osobnih podataka – AZOP.

Dakle, sve pripreme za naš jedinstveni virtualni identitet su završene. O svemu će brigu voditi moćna računala uz pomoć moćne tehnologije. To će ujedno značiti i mogućnost totalnog nadzora građana, uz njihovu veselu privolu jer će im se ponuditi nove i još bolje mogućnosti online pristupa. Pitam se samo tko će biti Veliki Brat, a ujedno se nadam da Orwellovu budućnost opisanu u romanu 1984. (Tisuću devetsto osamdeset četvrta) ipak nećemo iskusiti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here