Sonja Kožul

Za sreću su zaslužna dva hormona koje stvara naš mozak: serotonin i endorfin. Ukoliko ih nemamo dovoljno osjećamo se bezvoljno, čak depresivno, muči nas nesanica, glavobolja, postajemo agresivni… Ovdje se neću baviti stresom našim svagdašnjim, već time kako sebi pomoći. Možemo li sami izazvati osjećaj sreće? Ako već niste osobno fizički aktivni, većina nas ipak ima nekog bliskog ili barem znanca, koji prakticira neki oblik fizičke aktivnosti.

PLANINARENJE, TRČANJE, HODANJE…

Moj muž, primjerice, čeka svaki slobodan trenutak u kojem će se poklopiti vremenski uvjeti i voljno društvo kako bi zbrisao u planine. Ja mu nisam pratiteljica pa se nadam da nisam ja ta od koje „briše“, ali nisam ni ljubomorna na ovu pasiju. Znam da tako izbacuje stres i ponovno puni svoje baterije. No, nismo, naravno, svi planinari. Nedavno sam bila na kavi sa znancem koji je pričao kako se već „brusi“ na neki novi maraton, polumaraton, ili što već… Čovjek čeka pored kompjutera kako bi se logirao i predao svoju prijavu čim se otvori mogućnost na portalu. I još kaže kako se zadnjih godina pojavilo toliko trkača da, ukoliko nije među prvima na prijavi, lako se može dogoditi da izvisi i ne dobije svoj trkački broj. Što je još bolje, ljudi plaćaju kotizaciju da bi trčali. Prikupljaju se tako novci za neku humanitarnu svrhu, a trkači amateri pobjeđuju sami sebe i pomiču vlastite granice.

Vježbanje svake vrste dobro čini zdravlju i raspoloženju, opušta, smiruje, jača tijelo…

S druge strane, ja s vremena na vrijeme postajem pasionirana vježbačica i tako od svojih ranih dvadesetih godina. Vježbanje me ispunjava zadovoljstvom, ne samo zato što oblikuje tijelo, već sam i općenito smirenija i bolje se nosim sa svakodnevnim izazovima koji djeluju ravno na živce. Nikad o vježbanju nisam promišljala kao o terapiji za sreću, no kako se danas sve znanstveno objašnjava, a dostupno je na internetu, da, sreća je individualan osjećaj, ali za nju su zaslužna dva hormona sreće, odnosno dva nervna transmitera: serotonin i endorfin. I dok serotonin ovisi o genetici, hrani i mentalnim aktivnostima, endorfin se luči u pojedinim situacijama, kad smo pod stresom ili kad nam je jako ugodno. A vježbanje je aktivnost koja također stvara endorfin.

Joga je izvorište iz kojeg su se razvile sve ostale tehnike vježbanja. vježbanje mi donosi novu dozu smirenosti. Emocije mogu ostaviti po strani, a o stresnim situacijama mogu govoriti s odmakom. Nakon treninga ne muči me nesanica

Kad je početkom 1980.-tih Jane Fonda postala fitness guru i popularizirala tehnike vježbanja nazvane aerobik, posvuda su počele nicati dvorane u kojima se moglo izvoditi ritmičke vježbe uz glazbu. Tako sam i ja počela… I otkrila da sam dobra u tome i da mi se to jako sviđa. Bilo je razdoblja kad bih zapostavila vježbanje, ali u načelu, nakon dužih ili kraćih stanki, vraćala sam se fitness dvoranama, isprobala sve programe koji su se nudili, od pilatesa, vježbi za kralježnicu, do teretane i vježbi s utezima. I sada, nakon tridesetogodišnjeg „staža“ u fitnessu, otkrila sam jogu! Istina, jogu sam mogla početi trenirati i ranije, no ja sam bila skeptična, joga mi se činila statičnom, a nije me privlačila ni budistička mudrost. Međutim, krajem prošle godine upisala sam tečaj „Joge u svakodnevnom životu“ i totalno se „navukla“ pa jedva čekam zakazane tjedne termine.

JOGA MI RJEŠAVA NESANICU

Od treninga uzmite što vam odgovara, napunite baterije endorfinom i hrabro se suočite sa stresom i depresijama

Tečaj joge počinje blago, tehnikama disanja, stezanjem i opuštanjem mišića, a kako se napreduje kroz stupnjeve, poze koje se zauzimaju postaju sve zahtjevnije, mišići sve čvršći i elastičniji. Pristup je individualan, vježbe se izvode polako, koliko tko može, kao stvoreno za nas, žene 50+. I napredujući kroz stupnjeve, stalno otkrivam one iste ili slične vježbe, koje sam nekad izvodila na drugim tečajevima. Joga je izvorište iz kojeg su se razvile sve ostale tehnike vježbanja. Tu je i duhovna dimenzija za koju sam rekla kako sam prema njoj bila skeptična, ali, čak i skeptik kao ja uviđa kako mi vježbanje donosi novu dozu smirenosti. Emocije mogu ostaviti po strani, a o stresnim situacijama mogu govoriti s odmakom. Nakon treninga ne muči me nesanica.

Po definiciji, temeljni cilj Joge u svakodnevnom životu je očuvanje fizičkog, mentalnog, duhovnog i društvenog zdravlja spajanjem pradavnih duhovnih tehnika i mudrosti Indije sa znanjem suvremenog doba. I nitko se ne treba plašiti kako treba postati budist ili vegetarijanac ili paliti mirisne štapiće da bi trenirao jogu. Od treninga uzmite ono što vam odgovara, napunite baterije endorfinom i hrabro se suočite sa stresom i svojim depresijama. Zato, požurite i upišite svoj tečaj već ove jeseni.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here