Marija Schaible Turčić, Fellbach, Njemačka

Danas se možda i to promijenilo, ali iz djevojačkih dana u mome bjelovarsko-bilogorskom kraju pamtim običaj da mlada snaha, tek pridošla u muževu kuću i obitelj, svekrvu mora oslovljavati s „vi“ i govoriti joj „mama“. No, o tome što prolazi kroz misli mladoj ženim koja zaljubljena i sretna zbog zajedničkog života s muškarcem kojeg voli dolazi u relativno nepoznato okruženje, kad razmišlja kako će se obraćati suprugovoj majci, počela sam razmišljati tek kad sam došla u Njemačku, ovdje u okolicu Stuttgarta. Razlika među običajima mog rodnog kraja i novostečenog, prigrljenog životnog odredišta, bila je golema. Pravi kulturološki jaz na razini jedne mikro situacije.

Za razliku, dakle, od običaja iz zavičaja gdje ti udajom svekrva postaje „mama“, ali opet ne tako bliska da bi joj se obraćala intimno kao vlastitoj majci i govorila joj „ti“, nego joj se zbog iskazivanja poštovanja i distance govori „vi“, u Njemačkoj se snaha svekrvi odmah obraća imenom i govori joj „ti“.

KULTUROLOŠKI ŠOK

Malo je reći koliko je bilo moje iznenađenje. Trebalo mi je dosta vremena da izađem iz obrasca u kojemu sam odgajana i prihvatim nešto što bi tada u kraju mog djetinjstva bilo doživljeno kao bogohulno otkazivanje poštovanja i znak krajnjeg neodgoja mlade snahe. No, objašnjenja mojih njemačkih prijatelja i obitelji u koju sam kasnije ušla bila su vrlo logična. Nijemci, dakle, razmišljaju da snahe i zetovi postaju i službeno dio obitelji u koje su došli. Snaha je dobila prvo mjesto u životu svekrvina sina, pa bi već time trebale nestati barijere i uspostaviti se bliskost. Društvo to, naime, očekuje, ali to što bi nešto trebalo učiniti ne znači, naravno, da je to i lako. Za sve uključene stvaranje bliskosti ozbiljan je posao i izazov o kojem se rijetko govori.

Hoće li se mlada žena koja dolazi u novu obitelj pretvoriti u snahu iz pakla ili će je, možda, dočekati “paklena” svekrva? A moguće je da će biti prijateljice… Sve je na njima… (Foto: Unsplash.com)

Za sina i snahu, jednako kao za kćer i zeta, važna je stvar kako će roditelji prihvatiti njihov izbor i kakve će osjećaje iskazivati. U idealnom slučaju svi se trude uspostaviti bliskost, u manje idealnom od velike je koristi sudjelovati u razgovorima koji pomažu približavanju stavova i stavljanju stvari na njihovo mjesto. Naravno, svi znamo da se bliskost i dobar kontakt ne uspostavljaju ni odredbama ni običajima. Odnos novopečene snahe i svekrve nije jednosmjerna ulica, što znači da obje strane moraju raditi na međusobnom prihvaćanju, jer nije dovoljno samo glumiti prema van da je tako. Zapravo, to kako se stvari prikazuju prema publici najmanje je važno.

Danas, kao dugogodišnja snaha, mogu reći da se u odnosu između snahe i svekrve krije istodobno sve, i pozitivno i negativno, i prijateljstvo i neprijateljstvo… Priznajem, trajalo je dugo dok sam sama sebi bila spremna priznati i loše stvari jednako kao dobre, i dok sam se prestala opterećivati grižnjom savjesti…

Snahe i svekrve često se zna opisivati kao vječne (ne)prijateljice. Upravo takav naslov pročitala sam prije više od 50 godina na nekom novinskom članku, a o temi koja je uvijek otvorena govori i to što ga se i danas sjećam. Rezimiran na jednu rečenicu članak je otvarao pitanje – zbog čega svoju svekrvu/snahu doživljavam kao prijateljicu/neprijateljicu – i tražio od čitateljica da tražeći odgovore o svom odnosu budu iskrene prema sebi. I, uistinu, iskrenost je ključ svega. Danas, kao dugogodišnja snaha, mogu reći da se u odnosu između snahe i svekrve krije istodobno sve, i pozitivno i negativno, i prijateljstvo i neprijateljstvo… Priznajem, trajalo je dugo dok sam sama sebi bila spremna priznati i loše stvari jednako kao dobre, i dok sam se prestala opterećivati grižnjom savjesti…. Danas sam svjesna važnosti pitanja što za svaku svekrvu, zapravo, predstavlja ta neka mlada žena u životu njezina sina. Uz one lijepe stvari, poput ljubavi i stvaranje obitelji, što raduje svaku majku, činjenica je da snaha svojoj svekrvi predstavlja konkurenciju u životu njezina sina, da materi ukazuje na prolaznost života, da u njoj stvara tjeskobu jer se pita kako će život njezina sina izgledati uz tu mladu žensku… I u najboljim uvjetima, ta pitanja muče svaku majku…

PREVRTIMO FILM UNATRAG

Jednom je stari časopis „Svijet“ objavio tekst koji je poručivao otprilike – nijedna žena nije dovoljno dobra da postane snaha drugoj ženi… Na svakoj je majci koja ima sina da za sebe procijeni koliko je to točno u njezinu slučaju.

Ja danas znam koliko je bilo točno u mome slučaju, i to u odnosu na svekrvu, jednako kao i u odnosu na snahu. Bile smo i prijateljice i neprijateljice. Danas to mogu reći, jer sam shvatila kako funkcioniramo, zbog čega nešto osjećamo… Naučila sam kako objasniti taj odnos u prvom redu – sebi. Osjećam obvezu prema mladim ženama, stvarnim i budućim snahama, pogledati na ovu temu iz njihove perspektive, sjetiti se svojih misli, osjećaja, strahova, nesigurnosti u onom vremenu… Možda bi bilo dobro da svaka od nas 50+ odmota vlastiti film i sjeti se… Za mene je to ozbiljan posao i odrađujem ga svaki dan…

Nakon takvog uvida u sebe, a iz perspektive mlade žene s njezinim snovima, očekivanjima, iluzijama i zaljubljenošću te nakon pogleda na istu situaciju iz kuta iskusne žene, majke, svekrve mi starije mogle bismo citirati izreku: „ Ne osuđuj nikoga prije nego prođeš 40 milja u njegovim/njezinim čizmama…“ Jer, otkuda nam pravo očekivati od drugih više nego od sebe?

1 komentar

  1. Prekrasan način za skrenuti pažnju na vrijednost funkcije. Snaha ili svekrva? Koja vrijedi više? I opet dolazimo do “otimačine” oko jednog muškarca: tvoj muž je moj sin, ili: moj sin je tvoj muž…Koja je dala više? A što je ostalo od mene? Gdje sam ja u toj priči? Funkcija, ili ipak žena koja ima potrebe za nježnošću i pažnjom?
    Bilo bi divno da nam netko napiše više o tome, možda baš vi, gospđo iz Njemačke? Jako mi se sviđa vaš lucidan način objašnjavanja, bez patetike, divno. Čista empirika, čestitam, odlično, i hvala vam da se date na ovaj način van, za što je- bez sumnje – potreban čitav tovar hrabrosti, Sarah

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here