Diana Glavina

Kad je ginekologinja na redovnom pregledu upitala jednu moju prijateljicu, koja je prešla 50 godina, ima li još menstruaciju, odgovorila je: “Imam doktorice, i sama se tome čudim. Je li to u redu? Moja ju je  majka izgubila barem pet godina mlađa nego što sam ja sad…

Da, ne samo da je u redu, nego je i poželjno, dobila je stručan odgovor, koji je umirio njezine dvojbe. I stvarno, mislimo da znamo sve, ali uvijek postoje pitanja na koja tražimo odgovor. Postoji li “normalno” vrijeme kad žena ulazi u menopauzu i kad to postaje “nenormalno” još uvijek imati menstruaciju? Može li se nastaviti kvalitetno živjeti i sa svim promjenama koje donosi? O čemu, zapravo, ovisi kad će organizam ući u “promjene”? Što nudi suvremena znanost kako bi ženama olakšala stanje u kojemu hormoni mijenjaju svoju prirodnu ravnotežu?

Menopauza donosi promjene, ali žena koja se konzultira s liječnicima i dalje može živjeti kvalitetno. Danas kroz nijedno stanje žena ne mora prolaziti sama

Menopauza u stručnoj literaturi doslovno znači zadnja menstruacija. No, promjene koje tomu prethode počinju se događati nekoliko godina ranije. Zato se taj period u životu žene raščlanjuje na klimakterij i perimenopauzu, što se pak dalje raščlanjuje na predmenopauzu, menopauzu i poslijemenopauzu. Dakle, cijeli proces, koji u osnovi uključuje promjene u ravnoteži hormona, što u konačnici rezultira smanjenjem funkcije jajnika, odnosno završetkom generativne dobi žene, počinje oko/iza 45-te godine života.

Oko tih godina ženina života, menstruacijski ciklusi počinju biti neredoviti, češće produženi i zapravo se o „ulasku“ žene u menopauzu zaključuje retrogradno, „unazad“, kada menstruaciju nije imala tijekom dvije godine. Dob u kojoj se u ženinu organizmu počinju događati promjene ovisi o mnogim čimbenicima, unutarnjim (kao što su dob u kojoj je nastupila prva menstruacija, tjelesna težina, odnosno BMI-bodymassindex, opća kondicija, zdravstveno stanje, genetski čimbenici itd.) i vanjskim (kao što su podneblje, klima i slično). U našem podneblju u žene urednog BMI-a, koja je inače zdrava i u dobroj psihofizičkoj kondiciji, početak ovih promjena je oko/iza 45-te godine života i zadnja je menstruacija oko 50-te godine života.

Žena više od polA života provede u menopauzi I ZATO JE važno razumjeti ovu tematiku, prihvatiti neizbježno i poduzeti sve što se nudi kako bi kvaliteta života i u trećoj dobi bila zadovoljavajuća najviše koliko je moguće

Početak novog razdoblja u životu žene iznijela nam je ginekologinja u Kliničkoj bolnici „Merkur“ dr. sc. Vesna Stepanić, inače autorica iznimno edukativne knjige „Moja menopauza“ , u kojoj će žene, ne samo treće životne dobi, naći odgovore na sva pitanja koja mogu imati o ovoj temi.

Knjiga koju ja napisala naša sugovornica, dr. Vesna Stepanić, kako bi ženama približila problem menopauze

Ali, naglašava dr. Stepanić, o ovoj je temi, ne samo korisno, već i potrebno razgovarati, ne samo s prijateljicama, nego i sa stručnjacima, u prvom redu ginekolozima, i to na vrijeme, kako bi se i na vrijeme započelo s potrebnim pretragama i uvjetno rečeno liječenjem. I kako bi žene na vrijeme bile upoznate sa svime što im predstoji te kako bi neminovne promjene  znale pravilno prihvatiti.

ŠTO NUDI MEDICINA

Dr. sc. Vesna Stepanić je za portal One nastupaju odgovorila na nekoliko vrlo važnih pitanje, jer, kako izdvaja, edukacija je put k dobrom osjećaju.

– Neke su žene upoznate s promjenama koje mogu očekivati, ali neke nisu dovoljno pripremljene, pa će svaka od njih promjene koje neizbježno nastupaju različito doživjeti i prihvatiti. Ali važno je naglasiti da menopauza nije bolest niti nešto neobično. To nje normalno razdoblje u životu žene. No, kako menopauzu žene mogu doživljavati i kao fizički i kao psihički problem, u svijetu se razvila posebna grana struke, koja se bavi svim aspektima toga razdoblja u životu žene. U nas se također sve više pažnje poklanja upravo toj dobnoj skupini žena i naša stručna društva vrlo su aktivna po tom pitanju, ali iz svakodnevnog rada vidimo kako je problematika menopauze ipak nedovoljno shvaćena, ponajprije od strane samih žena – kaže dr. Stepanić.

No, s obzirom na to da žena više od polovine svoga života provede u menopauzi, važno je razumjeti ovu tematiku, prihvatiti neizbježno i poduzeti sve što se nudi kako bi kvaliteta života i u trećoj životnoj dobi bila zadovoljavajuća najviše koliko je moguće.

Prije svega, što suvremena medicinska znanost kaže o hormonskom nadomjesnom liječenju?

Dr. Vesna Stepanić, ginekologinja u KB “Merkur” u Zagrebu

– Prema dosadašnjim saznanjima, koristi od HNL-a nadilaze moguće rizike, koji su niski i ukupno su manji od 1 posto. Rizici ovise o vrsti pripravka, dozi hormona, putu primjene, duljini uzimanja, dobi u kojoj se počinje s uzimanjem HNL-a, kao i o općoj kondiciji organizma. Apsolutne kontraindikacije za primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja su aktualni rak dojke i endometrija, akutna venska tromboza, akutna kolelitijaza, visoki rizik za kardiovaskularne bolesti i rak dojke, trudnoća i nerazjašnjeno krvarenje iz maternice. U žena koje nemaju apsolutne kontraindikacije za primjenu HNL-a, zbog čega, dakle, ne bi smjele uzimati takvu vrstu terapije, nakon dijagnostičke obrade i razgovora, donosi se odluka o primjeni HNL-a, uz potpuno poštovanje načela individualizacije, a konačnu odluku o primjeni HNL-a donosi potencijalna kandidatkinja. Prema iskustvima iz ambulantnog rada, potencijalne korisnice HNL-a najviše zanima je li uz HNL povećani rizik od raka jajnika, dojke, endometrija – ističe naša sugovornica.

POVEĆAVA LI HORMONSKO LIJEČENJE RIZIK OD RAKA

Dakle, kada se govori o riziku za razvoj raka dojke i hormonskog nadomjesnog liječenja, potrebno je istaknuti kako je najveći rizik u žena s poznatim rizičnim čimbenicima, a to su rana mnstruacija, kasni prvi porođaj, nerotkinje, konzumacija alkohola, prekomjerna debljina.

Ali, ženama s ovim rizicima neće se ni preporučiti hormonsko nadomjesno liječenje. S druge strane, određeni pripravci HNL-a povećavaju mamografsku gustoću tkiva dojki što nije rizičan faktor za razvoj raka dojke i uz privremeni prekid primjene HNL-a gustoća tkiva se smanjuje, čime se olakšava dijagnostika.

Međutim, struka glede ovoga ipak naglašava kako su potrebna daljnja istraživanja, kaže dr.Stepanić. A, kada je riječ o riziku od raka jajnika, nastavlja, smatra se kako bi HNL mogao blago povećati taj rizik, međutim bez statističke značajnosti. Isto tako, potrebno je istaknuti kako su rak jajnika i rak endometrija i inače bolesti žena starije životne dobi.  No, hormonsko nadomjesno liječenje nije samo za žene u menopauzi, iako se pod tim izrazom najčešće misli upravo na ovu dobnu skupinu žena.

Naime, hormonsko nadomjesno liječenje ima važnu ulogu za sve žene s nedostatkom estrogena kod kojih stoga postoji rizik od oštećenja tkiva i organa ovisnih o tom hormonu. To su žene reprodukcijske dobi s kroničnima ovulacijama, s prijevremenom menopauzom te žene u klimakteriju i poslijemenopauzi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here