Snježana Mlinarević

Kakvo je to sada pitanje, pomislit će mnogi. Turizam nam je postao spektakularan, najave za ovu sezonu su veće od očekivanja, hotelijeri i privatni iznajmljivači trljaju ruke, booking je gotov, malo je problema sa sezonskom radnom snagom, ali i to će se riješiti, puno je mlađih i starijih nezaposlenih. Idealno, rekli bi na prvi pogled, no udio turističke industrije u BDP-u sve je veći, oko 20 posto, a procjene su da će za desetak godina iznositi golemih 35 posto. Neke prognoze govore o prihodu od turizma od 19 milijardi kuna (sada je oko 9 milijardi kuna) i to do 2020. godine!

Sada samo Malta ima veći udio od turizma u BDP-u, oko 35 posto. Onaj tko je bio na Malti reći će, a što drugo na otoku usred mora se i može drugo raditi. No, Hrvatska nije usamljeni otok usred Sredozemlja niti karipska otočna državica izmišljena samo za turizam.

TURIZAM JE NEPREDVIDLJIV

Trenutne investicije u turizmu iznose nekoliko milijardi kuna, obnavljaju se zračne luke, grade se hoteli, kampovi, obnavljaju stari, Vodice podižu obalnu temperaturu kako bi produžile sezonu, privatni iznajmljivači masovno grade bazene, a država ih potiče velikim subvencijama. Dakle, golemi novac se zavrtio kako bi Hrvatska konačno naplatila svoju izvrsnu rentnu poziciju. I sve bi to bilo super kada se ne bi gledale ukupne gospodarske aktivnosti zemlje i rizik branše, a svaka ih ima. Turistička pogotovo. A on je golem, nepredviiv, ovisi o politici, geostrateškim pomjeranjima, vremenu, osmijehu…

Ekonomisti upozoravaju da je unatoč svemu oprez potreban. Zašto najrazvijenije turističke zemlje imaju od turizma samo 10 posto udjela u BDP-u, čak i ispod toga? Zato što razvijena i stabilna ekonomija ne može ovisiti o jednoj gospodarskoj grani, koja god to bila

Vidimo to po nekada top destinacijama, Tunisu, Egiptu, Turskoj, pa i Grčkoj. Ogromna odmarališta u tim zemljama zjape prazna, ne vrijede puno ni bagatelno jeftini aranžmani hotelijera kako bi koliko toliko zadržali interes turista diljem svijeta za svoje destinacije… Kad će doći bolja vremena, ne zna se… I upravo zbog pada tih tržišta uzdigao se hrvatski turizam koji sada uživa povjerenje, Hrvatsku se percipira kao mjesto za siguran i udoban odmor.

KRATKA SEZONA

Ekonomisti upozoravaju da je oprez jako potreban. Zašto najrazvijenije turističke zemlje s ogromnim prihodima od turizma imaju samo 10 posto udjela u BDP-u i ispod toga. Francuska, Italija, Austrija, Njemačka…. Jednostavno, razvijena i stabilna ekonomija ne može životno ovisiti o samo jednoj gospodarskoj grani, koja god to bila. Ako je to jaka i profitabilna automobilska industrija, i ona je prošla pakao u krizi padom kupovne moći, sklona je seljakanju i potrazi za jeftinijom radnom snagom. Tekstilna se industrija preselila na istok i opustošila tradicionalna utočišta, IT sektor potpuno je dislociran i neuhvatljiv teritorijalno, i trgovine su negdje na internetskim platformama….

 

Dalmatinske kale i kalete omiljeno su odredište turista (Foto: Unsplash)

Turizam se ne može dislocirati, tu je gdje je, u Hrvatskoj se stiskao u tri županije, punom parom radi tek nešto više od dva mjeseca. A turisti su najmobilnija kategorija, odlučuju u trenutku, traže jeftiniji odmor, ako ljeto nije toplo ostat će doma, ako je svjetsko prvenstvo u nogometu pauzirat će lipanj… Izgleda da malo tko razmišlja o rizicima u trenutku kad tako dobro ide ekonomiji. No, ona je, nažalost, sve bacila na jednu kartu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here