Branko Silađin, arhitekt

Današnji Britanski trg, nekad Mali plac i llički plac posljednji je trg u Zagrebu koji još nosi oblikovni ali i funkcionalni trag povijesnog zagrebačkog urbaniteta pa i identiteta. Studija iz 2012. godine, u čijoj sam izradi sudjelovao, ima za cilj ukazati na mogućnost sačuvanja tih karakteristika i zadovoljenja suvremenih potreba korištenja prostora te potaknuti traženje krucijalno važnog primjerenog prometnog rješenja. Duša Britanca je je u romantičnoj reminiscenciji nedjeljnog fihtplaca na Ilički ili Mali plac. 

Prostor trga s ušćima Pantovčaka, Nazorove i Kukuljevićeve ulice jedan je od najjačih prometnih čvorova koji povezuje gradsku jezgru s rezidencijalnim zelenim sjeverom . Osobito je važan kao čvor javnog prometa koji je i ključni element sačuvanja urbanih funkcija, ali i najveći potencijal razvoja stvaranja suvremenih oblika urbaniteta .
Centralna površina Trga zbog rasta i davanja primarne uloge kružnom automobilskom prometu gubi nužan kontakt sa obodom, ali i sadržaji oboda sa površinom trga čime se gubi urbana vrijednost cjeline.

REKONSTRUKCIJA POVIJESNIH ELEMENATA

Na današnjoj centralnoj plohi smještena je povijesna građevina javnog wc-a i nekad tramvajske čekaonice, (danas kioska Tiska). Predlaže se rekonstrukcija povijesne tramvajske čekaonice te formiranje novog kioska Tiska. U slučaju ostanka današnjeg prometnog režima predlaže se dislokacijom jugoistočnog kioska cvijeća omogućiti postavu kioska i rekonstrukciju povijesne čekaonice .

Osim toga oko te građevine smještena je kvalitetna grupa kioska prodaje cvijeća, koji uz manje korekcije u deformaciji oblikovanja i poboljšanju funkcije (dobivanja priključka na vodu) mogu u potpunosti zadovoljiti sve oblikovne i funkcionalne potrebe suvremenog urbanog prostora zagrebačkog identiteta.

Centralna ploha nakon zatvaranja potoka 1902. služila je uvijek kao poznata tržnica. Danas je njen značaj znatno umanjen upravo zbog gubitka veza sa nužnim sukladnim sadržajima oboda. Predlaže se formiranje niza prodajnih mjesta mliječnih proizvoda koji zadovoljavaju današnje sanitarne standarde , uz blok cvjećara čime bi se dobila kvalitetna osnova i za funkcioniranje zelene tržnice. Međutim funkcija tržnice (sajma) je i danas potencijal koji se kreativnom poslovnom politikom i primjerenim prostornim i prometnim rješenjem može zadržati kao osnovni činilac urbaniteta i identiteta ovog djela ali i cijelog Grada.
Na to upućuje uspješnost nedjeljnih antikvitetnih događanja i druženja. Sa sigurnošću se može tvrditi da je jedan od potencijala održavanje popodnevnih i večernjih sličnih događanja i manifestacija koje bi se mogle dislocirati sa danas preiskorištavanog Jelačić placa.

funkcija tržnice (sajma) je i danas potencijal koji se kreativnom poslovnom politikom i primjerenim prostornim i prometnim rješenjem može zadržati kao temelj urbaniteta i identiteta ovog dijela, ali i cijelog Grada. Na to upućuje uspješnost nedjeljnih antikvitetnih događanja i druženja

Pojava novih oblika korištenja dovela je do naglog razvoja ugostiteljskih terasa koje su ovdje postale nedjeljiv dio urbaniteta. Potpuno je neprimjereno (i dokazano opasno) njihovo snabdijevanje preko prometnica (i sa katova obodne građevine). Postavom na primjerenom mjestu instalacionog čvora (danas nužnog za formiranje pozornica) omogućilo bi se brzo i fleksibilno organiziranje događanja i manifestacija koje bi znatno doprinijelo urbanom intenzitetu cijelog prostora pa i grada .

PROMETNI REŽIM

Ovim prijedlogom se predlaže istraživanje mogućnosti ukidanja zapadne ili istočne prometnice te stvaranja funkcionalne i prostorne cjeline velikih realnih potencijala organizacije urbanog života ali i zadržavanja memorije prostora kao baze identiteta.
lzvršena analiza obje varijante usprkos početnih instinktivnih postavki ukidanja istočne prometnice dovela je do niza prostornih sadržajnih i prometnih prednosti pripajanja centralne plohe zapadnoj strani odnosno ukidanja zapadne prometnice.
Pripajanjem plohe Trga zapadnom obodu dobiva se mogućnost formiranja funkcionalnog tramvajskog stajališta u smjeru zapada, i kraća pješačka veza sa stajalištem tramvaja u smjeru istoka (trebale bi se ispitati mogućnosti primicanja tog stajališta Kačićevoj ulici!).
Dobiva se mogućnost maksimalnog aktiviranja prizemnih sadržaja zapadnog oboda u cijeloj dubini s otvaranjima prema vanjskom predprostoru ,,Histriona” odnosno mogućnosti urbanog aktiviteta i tog javnog sadržaja.

Dobiva se mogućnost formiranja atraktivnih i funkcionalnih ugostiteljskih sadržaja koji mogu funkcionirati u svim vremenskim prilikama i snabdijevanje terasa.
Prometna situacija ovog prostora, osim predmetne teme unapređenja i čuvanja povijesnog urbaniteta, lličkog placa i traženja primjerenog režima prometa traži sve jaču potrebu izgradnje nužne garaže. Jedina prostorna mogućnost je formiranje takvog sadržaja na prostoru između Kukuljevićeve ulice i Radničkog dola što podrazumijeva zahtjevnu regulaciju potoka. Ova tema se ovdje spominje jer je rješenje prometa u mirovanju veliki problem šireg prostora ali i nužan elemenat uspješnog funkcioniranja Trga kao javnog prostora.

Što se tiče prometa, ova studija ukazuje samo na potencijale i puteve traženja i dobivanja prostoru primjerenog rješenja. Neprikosnovenost drvoreda koje formira centralnu površinu limitira širinu koridora u kojem je moguće organizirati jednostrani promet u oba smjera. Vidljiv je problem ulijeva vozila u llicu, koji je potenciran povremenim vremenskim pritiscima odnosno mogućih začepljivanja kompleksnog križanja Pantovčaka, Nazorove i Kukuljevićeve ulice na kojem je smješten i značajni autobusni terminal. Danas to raskršće i terminal podnošljivo funkcioniraju, no i tu bi trebalo iznaći suvremeno rješenje (kružni tok) kojim bi se poboljšale prometne performanse. lstočna prometnica, od potencijalnog rotora do llice, znatno je duža, pa omogućava i formiranje ,,džepa” većeg kapaciteta u vrijeme jutarnjih ,,špica”.

Izvadak iz studije iz 2012. godine

U svakom slučaju iznalaženje primjerenog rješenja koje će zadovoljiti visoke urbane zahtjeve prostora i jednako tako važne prometne zahtjeve nije jednostavno, ali ozbiljnim, kompleksnim i profesionalnim pristupom to je moguće. A ovaj izuzetan povijesni zagrebački prostor to zaslužuje, ne samo kao zaštita naše urbane baštine već i potencijal identiteta grada Zagreba .

Dijelovi studije stare pet godina koju prezentira arhitekt Branko Silađin

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here