Ne učini li se konačno nekakav suvisao i oštar zaokret u svjetskim politikama koje navodno traže rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena, do 2100. godine prosječni će dohodak po glavi stanovnika naše planete pasti za otprilike 23 posto. Istraživanja provedena na poznatom sveučilištu Berkeley, naime, ukazuju da će izravna posljedica klimatskih promjena biti dramatičan rast globalne nejednakosti te da će bogate zemlje hladnog sjevera postati još bogatije, jer će im globalno zatopljenje pogodovati, dok će tople zemlje zbog daljnjeg zatopljenja, koje će uvjete života dovesti blizu nepodnošljivosti, postati iznimno ekonomski ranjive zbog čega će početi osiromašivati.

TROJICA ZNANSTVENIKA S BERKELEYA ISTRAŽIVALI SU posljedicE KOJE SU  temperaturNE promjenE IMaLE na ekonomske procese u 166 zemalja između 1960. i 2010. godine

Dakle, hladne će zemlje postati ugodnije za život i, naravno, zbog toga će imati i dodatni ekonomski napredak, dok će zemlje koje su i sad pretople postati još toplije i gotovo nepodnošljive za život i rad. To se, naravno, posebno odnosi na Afriku, koja, očito, nema nikakve šanse za bilo kakav život dostojan čovjeka. U Hrvatskoj je situacija bolja nego što pokazuju svjetske statistike koje prate posljedice promjena klime, no, to naravno ne znači da se trebamo manje brinuti za prirodu i okoliš. Naša je situacija bolja u prvom redu zbog toga što nismo bili, a nismo ni danas, na istom stupnju industrijskog razvoja kao što su zemlje koje zovemo gospodarskim silama.

UPITAN SVIJET KAKAV POZNAJEMO

No, to što se prosječni pad dohotka po glavi stanovnika Zemlje vrti oko procjene od 23 posto, ne znači, naravno, za sve isto. Tako su znanstvenici s Berkeleya, koji su proveli istraživanje o utjecaju klimatskih promjena na globalne ekonomske procese, utvrdili da će u 40 posto siromašnih zemalja dohodak po glavi stanovnika do 2100. godine pasti za čak 75 posto, dok će u najbogatijim zemljama taj pad biti bitno manji.

Zbog podizanja razine mora ovakve će slike za manje od sto godina biti rijetkost (foto: Unsplash)

Klimatske promjene u tolikoj mjeri dovode u pitanje današnju civilizaciju, da će se zaljuljati sve ukoliko svjetski moćnici, u politici i ekonomiji, konačno ne shvate da moraju usporiti. Istraživanje se, inače, bavilo posljedicama temperaturnih promjena, što nije uključivalo druge klimatske promjene, kao što je učestala pojava uragana te porast razine mora. Kad bi se uključile i te činjenice, izgledi za globalnu ekonomiju bili bi još lošiji.

Zapravo je nevjerojatno da djelovanje čovjeka može biti toliko nesavjesno da ugrozi ovakve ljepote (Foto: Unsplash)

„Rezultati do kojih smo došli jasno pokazuju povezanost ekonomskih aktivnost i klimatskih promjena“, poručio je tročlani tim znanstvenika, čije je rezultat objavio časopis Nature. Trojac s Berkeleya Marshall Burke, Solomon Hsiang i Edward Miguel, analizirao je kakve su bile posljedice temperaturnih promjena na ekonomske procese u 166 zemalja između 1960. i 2010. godine. U zemljama u kojima su temperature prebrzo rasle bilo je zamjetno usporavanje gospodarstva, pad učinkovitosti radnika, golemo povećanje energetskih troškova jer se moralo bitno više ulagati u rashladne sustave…

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here