Snježana Mlinarević

Nije još turistička sezona, pa ni predsezona,  ni  uskrsni blagdani, tek sumorni zimski mjeseci  koji se vuku i  imamo  dojam da se malo što događa.  Zapravo i jest tako, samo nam  dojam ‘kvari’  kuna koja živi neki svoj neuobičajeni zimski život. Neočekivano jaka kuna u ovom razdoblju usrećila je pak desetke tisuća građana koji su kreditno zaduženi u eurima. I misle- samo neka euro pada, preračunavajući koliko će manje novca izdvojiti za mjesečnu ratu kredita.

 Naša valuta se zagrijala prerano, pritisak deviza izvana ojačao je njenu poziciju i da HNB ne brani postojeći tečaj  vjerojatno bi  euro spao značajno  ispod sedam kuna.  Ali, to se neće dogoditi, jer već znamo takav  scenarij iz 2010. godine, kada je bila slična situacija.

ŠTO NAS ČEKA U LJETO

Neke mjenjačnice već dulje vrijeme mijenjaju euro po 7,2 , ako netko nasjedne na taj omjer i ne potraži povoljnije uvjete. Uobičajena sezonska mijenjanja  tečaja sada su izašla izvan okvira, i to  u zimskom razdoblju, mjesecima ranije nego  što je to uobičajeno i očekivano. Što nas tek čeka na ljeto kada se ogromni devizni priljev s početkom ljetne sezone „zakotrlja“ hrvatskim financijama? Hrvatska narodna banka intervencijama i sada jedva održava  ovu razinu tečaja od 7,41 ( zadnji put zabilježenu monetarnu ‘anomaliju’ prije četiri godine). Što će napraviti na ljeto? Vjerojatno tiskati nove kune,  a ako bude potrebno i pokušavati  obuzdati inflaciju.

No, zanimljivo je  pitanje od kuda su stigle te devize ovako rano u Hrvatsku? Što se događa sada,  a nije ranijih godina? Nekoga jednoznačnog odgovora nema, pojačale su se sve gospodarske aktivnosti, a značajan dio su i međubankarske transakcije. Izvoznici – koliko god nam to zvučalo neuvjerljivo, dobro su „potegli“ prošle godine, pa se samo u zadnjem kvartalu prošle godine izvoz povećao  preko 12 posto. Devizni priljev  je ojačao, a  trebalo je na domaćem tržištu kupiti kune. Nije svima lagodno promatrati  ovakav tečaj eura,  kao korisnicima eurskih kredita. Njih je doduše najviše, ali izvoznici koji su tek uhvatili dah itekako gube na jakoj kuni. No, ne treba zanemariti ni prihode od turizma, iako nije sezona, ali po malo se gubi ta gruba granica između top sezone i prelaza u posezonu i zimski san. Jer, turisti su definitivno otkrili Hrvatsku kao destinaciju, i to ne samo radi mora i sunca.

INVESTICIJE U TURIZMU

Dakle, investicije u turizmu su također doprinijele deviznom pritisku na kunu. Pojavili su se neki novi strani investitori,  jer se u turizmu vrti oko 50 milijardi kuna ulaganja u gradnju hotela, kampova, obnovu starih i svih ostalih sadržaja. Tu su i inozemne doznake od preko milijardu eura godišnje. Neki će, pak,  ironično primijetiti pojačane od 200.000 novih gastarbajtera koji dio zarada vraćaju u zemlju.

Kako god bilo, jaka kuna nekima je dobra vijest, nekima pak katastrofa,  i realno je očekivati da će u udarnim mjesecima turističke sezone valutni par euro- kuna, biti na najnižim tečajnim razinama od  7,2 kune,  osim ako ne bude obrata i većih iznenadnih deviznih potreba što se znalo i događati ranijih godina, pa je kuna bila na svom uobičajenom nivou od 7,5 kuna za euro. 

 

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here