Diana Glavina

U zadnjem danu 2016. godine stigla je vijest da je hrvatska modna dizajnerica i kiparica Ivana Popović izgubila bitku s rakom dojke. Imala je 49 godina. Bio je to još jedan podsjetnik na krhkost ljudskog zdravlja i nepredvidivost života, ali i na bolest koja je postala epidemija globalnih razmjera.

U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli gotovo 2.700 žena, što znači da će svakoj desetoj ženi u našoj zemlji tijekom života biti dijagnosticirana ova vrsta karcinoma.  Svake godine u Hrvatskoj umre više od tisuću žena koje uđu u četvrti stadij ove bolesti. Iako od te bolesti obolijevaju i iznimno mlade žene, najčešće su na udaru žene u pedesetim ili blizu pedesetih godina života.

Dramatična statistika

Rak dojke ni izbliza još nije poražen. Govori to i dramatična statistika o globalnoj epidemiji ove bolesti koja je i dalje najčešći uzrok smrti zbog raka među ženama u Europi. Svake se godine dijagnosticira 464.200 novih slučajeva ove bolesti, umre 131.260 žena,  iako se u njihovo liječenje ukupno uloži oko 15 milijardi eura. Samo je prošle godine od raka dojke u svijetu umrlo više od 561.000 žena, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2030. godine ova bolest odnijeti više od 800.000 života žena što je čak 43 posto više nego danas.

U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli gotovo 2.700 žena, što znači da će svakoj desetoj ženi u našoj zemlji tijekom života biti dijagnosticirana ova vrsta karcinoma

Brojnim  javnim zdravstvenim kampanjama o tome da sve žene moraju voditi brigu o zdravlju dojki i redovito obavljati preventivne preglede, koje se već godinama održavaju u Hrvatskoj kao i u mnogim zemljama svijeta, uspjelo se podići svijest da se rak dojke ne događa nekom drugom. Nacionalnim programima probira, akcijama ranog otkrivanja i liječenja raka dojke poboljšavaju se prognoze izlječenja, osobito, ako se bolest otkrije u ranom stadiju. Sukladno smjernicama Vijeća Europske unije i u Hrvatskoj je u listopadu 2006. započela provedba Nacionalnog programa prevencije raka dojke kojim su obuhvaćene žene u dobi od 50 do 69 godina. Cilj je programa smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 posto odnosno  u što većem postotku otkriti bolest u ranom  stadiju.

Globalna epidemija raka dojke obvezuje zdravstveni sustav da uklanja administrativne barijere koje usporavaju mogućnosti  liječenja i dostupnost novih terapija 

Od raka dojke obolijevaju i žene mlađe životne dobi, no broj oboljelih žena raste s dobi. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života. S obzirom na to da bolest nije moguće spriječiti, naglasak je na ranom otkrivanju za što su, pak, najvažniji redoviti pregledi. Mamografija, pretraga kojom se niskom dozom rendgenskih zraka pronalaze nenormalna područja u dojci, jedan je od najboljih načina da se rak dojke otkrije u ranom stadiju. Obavljanje mamografije jednom godišnje  može smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 do 35 posto u žena životne dobi od 50 godina i više koje nemaju simptoma. Ultrazvuk dojki jest svakako nadopuna mamografiji.

Izlječiv u ranom stadiju

A koliko je važno rano otkrivanje najbolje pokazuju sljedeći podaci.  Rak dojke je izlječiva bolest ako se otkrije u ranom stadiju pa u tom slučaju prosječno petogodišnje preživljavanje iznosi  100 posto. U drugom stadiju bolesti petogodišnje preživljavanje je 86 posto, kod trećeg stadija je to 49 posto. No, kod  bolesnica u četvrtom stadiju raka dojke kada se metastaze proširile po tijelu, u kosti, jetra, mozak i pluća, prosječno je petogodišnje preživljavanje samo 21,2 posto. Žena u koje se dijagnosticira  metastatski rak dojke, unatoč terapiji, živi u prosjeku tek između dvije i četiri godine.

U zemljama u kojima se provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke otkrije se pet do šest posto žena s metastaskim rakom dojke. Ovaj postotak vrijedi i za Hrvatsku što znači da se u našoj zemlji svake godine otkrije oko 130 žena u posljednjem stadiju ove bolesti. Ali, primjerice, u Finskoj gdje je odziv žena na preventivne preglede bolji nego kod nas, to je samo dva posto, zatim u Sloveniji je 10 posto, u Slovačkoj 19, a u Rusiji čak 25 posto. No, na žalost, kod približno 30 posto žena kojima je dijagnosticiran rak dojke u ranoj fazi i koje su prošle kroz sve faze liječenja, bolest će napredovati  do metastatskog raka i to nakon pet, deset, petnaest pa i više godina od prvog otkrivanja i liječenja bolesti.

Koliko je šira javnost još uvijek nedovoljno informirana govori i podatak prema kojemu, na globalnoj razini, 48 do 76 posto ljudi smatra da se uznapredovali rak dojke može izliječiti. No, metastatski rak dojke nije izlječiv. Ali, bolje razumijevanje funkcioniranja stanica i otkrivanje promjena na molekularnoj razini koje potiču rast tumora, pridonosi razvoju novih, boljih, učinkovitijih  lijekova koji su dizajnirani tako da ometaju aktivnost specifičnih staničnih molekula, usporavaju rast raka te tako odgađaju napredovanje bolesti uz održavanje kvalitetnog života bolesnice.  Globalna epidemija raka dojke svakako obvezuje politiku i društvo i u Hrvatskoj da, prije svega, ustraju na preventivnim akcijama i ranom otkrivanju raka dojke, ali obvezuje i zdravstveni sustav da uklanja administrativne barijere koje usporavaju mogućnosti  liječenja i dostupnost novih terapija za najteže oblike bolesti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here